Je li prometni sektor spreman za korištenje EU Fondova

Jučer je u Zagrebu u prostorima Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture održan jubilarni 10. sastanak Sektorskog nadzornog odbora za Operativni program Promet koji se financira kroz Instrument pretpristupne pomoći (IPA).

Provedbu ovog Programa nadzire Sektorski nadzorni odbor kojeg čine predstavnici resornih ministarstava nadležnih za provedbu Operativnog programa, Europske komisije i Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj, kao i predstavnici partnerskih institucija, civilnoga društva i socio-ekonomski partneri.

Na sastanku, kojem su supredsjedali Oliver Kumrić, pomoćnik ministra za infrastrukturu, nadležan za upravljanje i provedbu cjelokupne treće komponente programa IPA Regionalni razvoj-promet i Elena Grech, voditeljica Odjela u Općoj upravi za regionalnu politiku Europske komisije, sudjelovalo je pedesetak članova Sektorskog nadzornog odbora, a bilo je riječi o trenutnom stanju provedbe operativnog programa s posebnim naglaskom na planirane aktivnosti za 2012. godinu, akreditacijama i planovima za strukturne fondove koji će zamijeniti program pretpristupne pomoći nakon hrvatskog ulaska u Europsku uniju.

Spremnost hrvatskih institucija i drugih dionika za provedbu EU predpristupnih fondova, dobar je pokazatelj je li Hrvatska spremna za povlačenje novca iz Europskog strukturnog i kohezijskog fonda koji će biti dostupni nakon pristupanja.

Željeznica je sektor za koji je EU predvidjela najznačajnija sredstva. Istovremeno, priprema projektne dokumentacije za projekte u željezničkom sektoru iznimno je opsežan proces koji uključuje aktivnosti niza institucija i sektora. Primjer je priprema projekta izgradnje drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo-Križevci.

Što ako se projektna dokumentacija ne uspije  predati na vrijeme ? Gube se milijuni eura. Jednako je s projektima koji su odobreni i već u realizaciji. Ukoliko se kasni s pojedinom fazom realizacije projekta, gube se milijuni eura.

Hrvatskoj će samo u drugom polugodištu 2013. godine nakon ulaska u punopravno članstvo EU, na raspolaganju biti 687,5 milijuna eura iz unijinih strukturnih i kohezijskih fondova.
Istodobno, Hrvatska će u proračun EU-a morati uplatiti 267,7 milijuna eura pa računica pokazuje mogući višak veći od gotovo 420 milijuna eura. Koliko će od toga biti ‘povučeno’ ovisi o kvaliteti pripremljenih projekata i državne administracije.

Dakle iznos koji Hrvatska uplaćuje u EU proračun je fiksan i poznat dok su iznosi koje je moguće povući iz EU fondova teoretska mogućnost i ni jedan jedini euro neće se Hrvatskoj vratiti sam od sebe.

Na jučerašnjem sastanku Nadzornog odbora predstavnica Europske komisije upozorila je na nepostojanje nacionalne strategije za razvoj prometnog sektora kao na veliku prepreku za optimalno korištenje sredstava iz EU fondova. „Bez strategije projekti su puka lista želja“ rečeno je.

EU je Hrvatskoj omogućio različite vidove pomoći u pripremi velikih projekata kako bi se poboljšala kvaliteta, kvantiteta i brzina projekata, koji se podnose za odobravanje Europske komisije, no krajnji korisnici su oni koji bi se svojim projektima trebali uklopiti u puzzle sliku nacionalne strategije.

Koliko je društvo HŽ Infrastruktura kao značajan krajnji korisnik zainteresirano za efikasno povlačenje sredstava iz EU fondova govori i činjenica da predsjednik Uprave tog društva kojeg je MPPI imenovalo nadležnim za poslove koje u sklopu III. komponente programa IPA Regionalni razvoj-promet obavlja trgovačko društvo HŽ Infrastruktura, iako pozvan i viđen na hodnicima MPPI, nije nazočio sjednici. Bila je to prilika iz prve ruke čuti primjedbe članova NO i na vrijeme ukloniti prepreke za povlačenje sredstava iz EU fondova.

Uzme li se u obzir da HŽ Infrastruktura kasni s izvedbom projekata koje financiraju pretpristupni fondovi, a ne uspije li ishoditi od Europske komisije produženje rokova, sindikati se pitaju na koji će način Darko Peričić namaknuti izgubljena sredstva? Novim viškom radnika? Dodatnim smanjenjem primanja i prava radnika?

Jučer je održan i sastanak Nadzornog odbora Operativnog programa ‘Promet’ koji će do stupanja na snagu Uredbe (EZ) br. 1083/2006 u Republici Hrvatskoj djelovati u svojstvu NO-a „u sjeni“. U oba Nadzorna odbora u svojstvu članice/zamjenice članice sindikate predstavljaju Mirjana Konjić i Katarina Mindum.