Željeznica - prošlost, sadašnjost i budućnost

Više radnih mjesta kroz ulaganje u željeznicu

Državne investicije u željezničku infrastrukturu donose dvije trećine više radnih mjesta od gradnje autocesta. Računavši u zaposleniku kroz godinu na milijardu EUR-a investicije, na radovima na gradnji željezničkih kolodvora ili željezničke infrastrukture može se zaposliti od 16 -17,4 tisuće radnika. Na isti iznos investicije u autoceste može se zaposliti oko 10 tisuća radnika. Jedna njemačka studija pokazuje slične, odnosno još povoljnije rezultate u korist željeznice. U toj studiji je izračunato da ulaganje od 1 milijardu EUR-a u željezničku infrastrukturu donosi 16 -25 tisuća radnih mjesta ovisno o kojim se infrastrukturnim radovima radi. Svima je poznata činjenica da je u Hrvatskoj  u zadnjih 10 godina izgrađeno više od 750 km autocesta. Postavlja se pitanje koliko je zbog te činjenice izgubljeno radnih mjesta. U istome razdoblju u Hrvatskoj je izgrađeno 10-tak kilometara novih pruga, ali je zato nekoliko pruga zatvoreno za promet vlakova.
Nedavno je o investicijama u infrastrukturu u Zagrebu u sklopu okruglog stola govorio dr. Johannes Ludewig, izvršni direktor Udruženja europskih željeznica i infrastrukturnih poduzeća - CER te je između ostaloga rekao,  odnosno najavio da će se u skorijoj budućnosti veliki dio prometa s istočnog Mediterana prebaciti s pomorskog na željeznički promet pa stoga treba razvijati željezničku mrežu u središnjoj Europi. Naglasio je da bez investicija nema budućnosti jer ono što se izgradi danas, koristit će se i za deset godina. Još je dodao da se ulaganja u prometnu infrastrukturu razlikuju od zemlje do zemlje. Tako, unatoč rastućim potrebama, zemlje EU, ali i zemlje Središnje i Istočne Europe više ulažu u cestovnu, nego u željezničku infrastrukturu, pri čemu efikasnost i produktivnost cestovne infrastrukture pada, a željezničke raste. To je suprotno zakonima ponude i potražnje i načinu funkcioniranja tržišta, ali se ipak događa. Zatim je pozvao zemlje regije da iskoriste različite modele financiranja cestovne infrastrukture, među kojima su i koncesije, kako bi u proračunu ostalo više sredstava za ulaganja u željezničku infrastrukturu.

Budućnost željeznice

Uzimajući u obzir granice klasičnih željeznica i sve veće poteškoće u avionskom povezivanju današnjih gustih urbanih sredina, može se očekivati da će uskoro  započeti komercijalno korištenje maglev vlakova s brzinama od 500 km/h, koji će za udaljenosti od 500 do 800 km biti komparativan s avionskim prometom. To će označiti početak novog razdoblja modernog prijevoza čiji će utjecaj vjerojatno biti jednak onom što su ga imali automobil ili parni stroj: efektivne granice pojedinih gradova će se širiti i stvarati će se veće urbane sredine jer će se skraćivanjem trajanja putovanja, sadašnji međugradski promet svesti na gradski. Maglev vlakovi će također biti korišteni za povezivanje dvaju ili više zračnih luka. Korištenje supravodljivih magneta za levitaciju i pogon omogućit će ne samo veće, već i jeftinije brzine prijevoza (što nije imala nijedna  nova tehnologija prijevoza do sada) jer su energetske potrebe magleva samo 25% potreba avionskog prijevoza sličnih karakteristika. Smanjenje energetskih zahtjeva smanjit će zagađivanje okoline i ovisnost o uvozu goriva.

Vlado Hanžek

- popratni tematski linkovi:

http://www.business.hr/ulaganja/investitori-porucili-ulazemo-u-zlato-olovo-netflix-i-zeljeznice

http://www.zadarskilist.hr/clanci/09052011/hrvatski-narod-ostao–bez-milijarde-eura

http://wn.com/maglev_train_shanghai_complete_video_presentation

http://www.youtube.com/watch?v=33nR1Ztttyw&feature=related

http://www.vecernji.hr/vijesti/superbrzi-vlak-dizajniran-je-uzoru-mac-a-juri-500-km-h-clanak-360001

http://www.youtube.com/watch?v=PVBRncz7D8g&feature=related

http://idesh.net/tech-i-web/najbrzi-vlakovi-svijeta