{"id":2452,"date":"2013-02-09T18:05:51","date_gmt":"2013-02-09T16:05:51","guid":{"rendered":"http:\/\/www.szh.hr\/?p=2452"},"modified":"2013-02-09T18:05:51","modified_gmt":"2013-02-09T16:05:51","slug":"hrvatske-zeljeznice-nemaju-svoju-angelu-merkel","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/2013\/02\/09\/hrvatske-zeljeznice-nemaju-svoju-angelu-merkel\/","title":{"rendered":"Hrvatske \u017eeljeznice nemaju svoju Angelu Merkel"},"content":{"rendered":"

\"MPPI<\/a>Snijeg se otopio \u2013 problemi ostali
\nHrvatske \u017eeljeznice nemaju svoju Angelu Merkel, zahvaljuju\u0107i \u010dijoj je intervenciji\u00a0 \u010cetvrti \u017eeljezni\u010dki paket, koji je Europska komisija (EK) objavila 30. sije\u010dnja,\u00a0 dokument vrlo razli\u010dit od originalnog potpuno liberaliziranog nacrta.
\nUnutar manje od mjesec dana, njema\u010dka kancelarka Merkel je kao odgovor na masivno lobiranje Njema\u010dke \u017eeljeznice (DB) prisila Komisiju na uklju\u010divanje \u201eNjema\u010dkog \u017eeljezni\u010dkog paketa za Europu\u201c. Ovaj novi paket omogu\u0107uje Njema\u010dkim \u017eeljeznicama zadr\u017eavanje holding modela.<\/p>\n

\u017dure\u0107i prema istoj integriranoj strukturi \u017eeljeznice,\u00a0 Francuska vlada je njema\u010dki partner u ovom lobiranju.
\nDok se i CER – Zajednica europskih \u017eeljeznica i upravitelja infrastrukturom protivi pretjeranim mjerama u vezi odvajanja upravljanja infrastrukturom i \u017eeljezni\u010dkih prijevoznih poduze\u0107a, tvrde\u0107i da postoje\u0107e europsko zakonodavstvo sadr\u017ei dovoljnu za\u0161titu protiv nekonkurentne prakse, ministar Hajda\u0161 Don\u010di\u0107 nala\u017ee potpuno razdvajanje upravljanja infrastrukturom od usluga prijevoza pravdaju\u0107i potez \u201ezahtjevom Europe\u201c.<\/p>\n

S druge strane, \u010cetvrti \u017eeljezni\u010dki paket nastoji oja\u010dati ulogu upravitelja infrastrukturom, koji \u0107e kontrolirati sve funkcije bitne za rad na mre\u017ei, uklju\u010duju\u0107i i planiranja infrastrukturnih investicija i odr\u017eavanje, a Hajda\u0161 Don\u010di\u0107 odobrava izdvajanje djelatnosti Poslovnog centra odr\u017eavanja i gra\u0111enja pruga iz sastava H\u017d Infrastrukture.<\/p>\n

Dakle, dvije velike \u010dlanice Europske unije, uspjele su promijeniti zakon kako bi za\u0161titile svoju \u017eeljeznicu.
\nNaprotiv, u Hrvatskoj nitko ne brine za pobolj\u0161anje javnih usluga prijevoza i opstanak \u017eeljeznice kao pru\u017eatelja usluge prijevoza tereta i putnika na okoli\u0161no najodr\u017eiviji na\u010din. O\u010duvanje radnih mjesta i opstanak brojnih obitelji u okolnostima sna\u017enog rasta nezaposlenosti ostavljeno je na brigu sindikatma.<\/p>\n

Nejedinstvena sindikalna scena pogoduje bahatoj nebrizi za \u017eeljeznicu. Sindikati koji su svjesni da je jedini cilj ove Vlade osloboditi bud\u017eet bilo kakvog izdatka za \u017eeljeznicu, ula\u017eu dragocjeno vrijeme u gotovo neostvariv koncenzus s drugim sindikatima koji su poput \u017eaba u loncu tople vode uljuljkani u \u201edobre\u201c odnose \u201epune razumijevanja\u201c s poslodavcem. Ugodno im je i toplo pa ne osje\u0107aju opasnost. Lagano podgrijavanje oslabit \u0107e ih i kad postane vru\u0107e bit \u0107e prekasno za spas,\u00a0 ne\u0107e imati snage isko\u010diti.<\/p>\n

Potezima resornog ministarstva koje odabire model dr\u017eanja \u017eeljeznice u stanju klini\u010dke smrti umjesto revitaliziranja doprinose i neorganizirani korisnici usluga \u017eeljeznice i apati\u010dna javnost.
\nProblemi koji su posljedica nemu\u0161tog razdvajanja dru\u0161tava nekada\u0161njeg\u00a0 H\u017d Holdinga i ukidanje pojedinih radnih mjesta bez popratnih tehnolo\u0161kih pobolj\u0161anja, posebno su bili uo\u010dljivi\u00a0 tijekom snje\u017ene okupacije \u017eeljezni\u010dkih pruga.<\/p>\n

Bjelina snijega prenaglasila je crnu sliku hrvatskih \u017eeljeznica koja je\u00a0 istinito opisana u\u00a0 Strate\u0161kom planu Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture za razdoblje 2013. – 2015. godine: \u201ePostoje\u0107a \u017eeljezni\u010dka infrastruktura je jedan od najnerazvijenijih vidova prometne infrastrukture RH koji se o\u010dituje nedostacima u \u017eeljezni\u010dkom sektoru, lo\u0161om infrastrukturom, zastarjelim \u017eeljezni\u010dkim voznim parkom, te zastarjelom opremom za signalizaciju i komunikaciju.\u201c<\/p>\n

Mjerenjem indeksa uspje\u0161nosti Europskih \u017eeljeznica (RPI)\u00a0 u 2012. godini na prvo mjesto dospjela je \u0160vicarska, Francuska i Njema\u010dka dijele drugo mjesto, a potom slijede \u0160vedska, Austrija i Finska.<\/p>\n

Sveobuhvatna procjena u\u010dinkovitosti nacionalnog \u017eeljezni\u010dkog sustava promatrana\u00a0 kroz: u\u010destalost kori\u0161tenja, kvalitetu usluge i sigurnost, povezana je s tzv. pobu\u0111iva\u010dima uspje\u0161nosti.<\/p>\n

Najuspje\u0161nije su \u017eeljeznice\u00a0 gdje su visoki\u00a0 javni doprinosi, subvencije za poslovanje i odr\u017eavanje infrastrukture.\u00a0 Ve\u0107a javna ulaganja ( promatran \u0161estogodi\u0161nji prosjek) – bolji u\u010dinak.
\nRazina liberalizacije tr\u017ei\u0161ta sama po sebi ne utje\u010de na uspje\u0161nost; u igri moraju biti tako\u0111er i drugi faktori.
\nNije utvr\u0111ena me\u0111uovisnost izme\u0111u uspje\u0161nosti i na\u010dina organiziranja \u017eeljezni\u010dkog poduze\u0107a. Uspje\u0161ni izvo\u0111a\u010di mogu se na\u0107i u sva \u010detiri modela organizacije ( potpuno integrirana poduze\u0107a, holding, razdvojena uz koordinaciju i potpuno razdvojena poduze\u0107a).<\/p>\n

Hrvatske \u017eeljeznice izlo\u017eene su suptilnom uni\u0161tavanju. Gotovo na tjednoj bazi izlaze novi, pa najnoviji pravilnici organizacije i sistematizacije. Nekada\u0161nji \u201evojni\u010dki\u201c ustroj \u017eeljeznica gdje se to\u010dno znala sva\u010dija nadle\u017enost i odgovornost u hijerarhijskom lancu zamijenjen je sustavima koji su u\u010destalim reorganizacijama\u00a0 postali nefunkcionalni i koji su, umjesto osvajanju tr\u017ei\u0161ta i pobolj\u0161anju kvalitete i kvantitete usluge, okrenuti opstanku unutar sustava.<\/p>\n

Snijeg se otopio, a problemi ostali.\u00a0 Ne\u0107e ih rije\u0161iti impresivna nabrajanja milijunskih\u00a0 iznosa EU sredstava koja nam \u201estoje na raspolaganju\u201c. Bilo bi zanimljivo izra\u010dunati koliko je sredstava iz bud\u017eeta oti\u0161lo na financiranje zapo\u010detih projekata koji su se izvorno trebali financirati sredstvima EU, ali zbog nepo\u0161tivanja rokova izvedbe, predvi\u0111ena sredstava EU nije uplatila pa su morali biti nadomje\u0161teni nacionalnim sredestvima. Do sada smo koristili oko 15-20% od\u00a0 mogu\u0107eg iznosa EU sredstava. Samo u zadnjoj godini omjer se pribli\u017eio 50% iznosu.<\/p>\n

\u0160est najuspje\u0161nijih europskih \u017eeljeznica imaju osim visoke stope javnog ulaganja jo\u0161 jedan zajedni\u010dki pobu\u0111iva\u010d uspje\u0161nosti: koncenzus socijalnih partnera o na\u010dinu restrukturiranja, transparentne odnose i dvosmjernu komunikaciju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Snijeg se otopio \u2013 problemi ostali Hrvatske \u017eeljeznice nemaju svoju Angelu Merkel, zahvaljuju\u0107i \u010dijoj je intervenciji\u00a0 \u010cetvrti \u017eeljezni\u010dki paket, koji je Europska komisija (EK) objavila 30. sije\u010dnja,\u00a0 dokument vrlo razli\u010dit od originalnog potpuno liberaliziranog nacrta. Unutar manje od mjesec dana, njema\u010dka kancelarka Merkel je kao odgovor na masivno lobiranje Njema\u010dke \u017eeljeznice (DB) prisila Komisiju na […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[16],"tags":[],"class_list":["post-2452","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-aktualno"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2452","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2452"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2452\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2452"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2452"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2452"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}