{"id":4438,"date":"2014-09-30T09:24:16","date_gmt":"2014-09-30T07:24:16","guid":{"rendered":"http:\/\/www.szh.hr\/?p=4438"},"modified":"2014-09-30T09:24:16","modified_gmt":"2014-09-30T07:24:16","slug":"deutsche-welle-hrvatske-vlasti-upropastavaju-zeljeznicu-preuzeto-s-businesshr","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/2014\/09\/30\/deutsche-welle-hrvatske-vlasti-upropastavaju-zeljeznicu-preuzeto-s-businesshr\/","title":{"rendered":"Deutsche Welle: Hrvatske vlasti upropa\u0161tavaju \u017eeljeznicu (preuzeto s Business.hr)"},"content":{"rendered":"

\"zeljeznica\"<\/a>Nesigurni, spori i skupi doma\u0107i vlakovi postali su takvi nakon dugogodi\u0161njeg kadrovskog i razvojnog zanemarivanja sustava, s krajnjom namjerom privatizacije sektora od koje su razvijenije zemlje EU-a ve\u0107 odustale.<\/p>\n

Hrvatske \u017eeljeznice postale su kroz mjesec rujan iznova vrlo aktualne, no u smislu koji nitko dobronamjeran ne bi po\u017eelio. Prvo je naime do\u0161lo do novog iskliznu\u0107a vlaka u Rudinama pokraj Ka\u0161tela, ovaj put sre\u0107om bez ljudskih \u017ertava. Najavljeno je i ukidanje no\u0107ne linije izme\u0111u Zagreba i Splita, zatim nova serija otkaza radnicima H\u017d-a. U me\u0111uvremenu je do javnosti doprla sva\u0111a izme\u0111u strojovo\u0111a i jedne od sastavnica tog poduze\u0107a, nadle\u017ene za infrastrukturu. Na koncu je objavljeno da ista adresa spada me\u0111u najve\u0107e ovogodi\u0161nje gubita\u0161e u RH.<\/p>\n

Ipak, dojam je da nigdje nije postavljeno pitanje o klju\u010dnim razlozima pora\u017eavaju\u0107eg stanja u koji je zapao H\u017d, \u0161tovi\u0161e, u kojem se ve\u0107 dugo nalazi i tone jo\u0161 dublje. Pritom ne bi trebala specijalna istra\u017eivanja, dovoljno je uzeti u obzir nekoliko osnovnih \u010dinjenica i usporediti ih s praksom boljih sustava u Europskoj uniji. Redom, u H\u017d nije ulo\u017eena ve\u0107a strate\u0161ka investicija, niti je poduzet obimniji zahvat jo\u0161 od kraja osamdesetih godina 20. stolje\u0107a. A u najve\u0107em dijelu tog razdoblja uprava je mijenjana gotovo svake godine.<\/p>\n

Dezintegracija i defunkcionalizacija<\/strong><\/p>\n

Kona\u010dno, do isteka pro\u0161log desetlje\u0107a zavr\u0161en je postupak dezintegracije H\u017d-a s ve\u0107om samostalno\u0161\u0107u dru\u0161tava zadu\u017eenih za putni\u010dki ili teretni promet, vu\u010du vlakova ili spomenutu infrastrukturu. Najslabijim je ostavljeno peto dru\u0161tvo, H\u017d Holding, predvi\u0111eno za upravljanje cjelokupnim sustavom, ali ostavljeno bez ikakvih realnih ovlasti. Katarina Mindum, dopredsjednica Sindikata \u017eeljezni\u010dara Hrvatske, pojasnila nam je kakve to efekte ostavlja na funkcioniranje H\u017d-a: \u201eZa novu nesre\u0107u u Rudinama krivo je dru\u0161tvo H\u017d Infrastruktura, dok H\u017d Putni\u010dki promet uop\u0107e nije imao utjecaja na problem\u201c.<\/p>\n

Putni\u010dki promet svejedno \u0107e pretrpjeti najve\u0107u \u0161tetu uslijed gubitka povjerenja korisnika \u017eeljeznice, dakle, iako su zakazali oni koji su du\u017eni odr\u017eavati prugu. Ali, nema uprave koja bi sva unutarnja dru\u0161tva H\u017d-a usmjerila prema skupnom interesu, nego svatko pote\u017ee na svoju stranu. Svojevremeno je osobno ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Sini\u0161a Hajda\u0161 Don\u010di\u0107 obe\u0107ao da \u0107e tu funkciju definitivno preuzeti njegovo ministarstvo, no potom nije u\u010dinjeno ni\u0161ta.<\/p>\n

Skupi interes menad\u017eera i privatnika<\/strong><\/p>\n

\u201e\u017deljezni\u010dari se progla\u0161avaju neuspje\u0161nima, mada problem dolazi iz drugog smjera\u201c, nastavila je Mindum, \u201epa treba uvidjeti kako politi\u010dke vijesti uvijek iznova mijenjaju na\u0161e \u010ditave menad\u017eerske setove i \u0161to se doga\u0111a zatim. Sti\u017eu nam u kompletu, nalik priboru za jelo, i ko\u0161taju nas kao da su od srebra. Recimo, pla\u0107amo im i osiguranje od \u0161tetnih odluka.\u201c Zahvaljuju\u0107i dvostrukim ugovorima, menad\u017eerskom i onom o radu, oni jedini ne brinu da \u0107e ostati bez posla ni ako budu smijenjeni \u2013 bit \u0107e raspore\u0111eni na neku sporednu funkciju.<\/p>\n

Na\u0161a sugovornica sumnja da takvo dr\u017eavno upravljanje H\u017d-om navode isklju\u010divo pojedina\u010dni karijerni ili profitni interesi, ra\u010dunaju\u0107i pritom i subjekte koji pri\u017eeljkuju \u0161to ve\u0107u privatizaciju sustava. I to od banaka do poduzetnika koji bi mogli iznajmiti dvije lokomotive na lizing i u\u0107i na tr\u017ei\u0161te cargo prometa. Sve je me\u0111utim po\u010delo jo\u0161 pismom Svjetske banke 2005. godine i zahtjevom Hrvatskoj da se \u017eeljeznica liberalizira, zatim i 2013. godine dodatnom notom te ustanove u paru s Me\u0111unarodnom bankom za obnovu i razvoj.<\/p>\n

Osu\u0111eni smo na apsurd<\/strong><\/p>\n

Ne\u0161to sli\u010dno nastojala je Europska komisija poduzeti zimus prema dr\u017eavnim \u017eeljezni\u010dkim poduze\u0107ima Njema\u010dke i Francuske, ali oni gotovo da se nisu niti obazreli na to. Dopu\u0161ten je pristup privatnoj ili ma kakvoj inozemnoj konkurenciji, no tamo\u0161nji su mati\u010dni dr\u017eavni sustavi cjeloviti \u2013 u Francuskoj tek nakon kolebanja i eksperimentiranja \u2013 pa su i superiorni svima ostalim. \u201eVelika Britanija je pionir dezintegracije i liberalizacije \u017eeljeznice, no sada intenzivno debatiraju o vra\u0107anju pod dr\u017eavno. Jer usluga je zbog interesa privatnika postala nekvalitetnija i bitno skuplja za javni bud\u017eet koji i dalje subvencionira taj sektor\u201c, rekla je Katarina Mindum.<\/p>\n

Ova sindikalistkinja na kraju je zaklju\u010dila da se, uza sva jasna iskustva drugih, hrvatske vlasti svejedno upinju da zatvorimo puni krug koji su oni ve\u0107 pro\u0161li. \u201eZa ovako malu zemlju je to jo\u0161 tragi\u010dnije\u201c, njezine su rije\u010di, \u201ejer nema dobrog na\u010dina da se razbije tako malen sustav, pritom s puno dr\u017eavnih granica. Treba nam povezivanje kroz Holding, no umjesto toga je sve neizvjesno, o\u010dito prepu\u0161teno stihiji. Osu\u0111eni smo da pro\u0111emo makar onakve apsurde kakve su pro\u0161li npr. Francuzi\u201c. Radi se naime o tome da je Francuska nakon liberalizacije morala osnovati posebno, a vrlo skupo dr\u017eavno poduze\u0107e samo za koordinaciju voznog reda me\u0111u privatnicima.<\/p>\n

Vlakovi sporiji od kamiona<\/strong><\/p>\n

Sli\u010dan pesimizam dijeli ekonomski analiti\u010dar Guste Santini koji uo\u010dava da je u slu\u010daju H\u017d-a rije\u010d o istom politi\u010dkom odnosu koji ovdje poga\u0111a sve velike javne sustave i dr\u017eavna poduze\u0107a, zbog liberalizacijskih te\u017enji. Povrh toga, nema strate\u0161kog razvojnog promi\u0161ljanja, \u0161to ovaj komentator uspore\u0111uje s odnosom prema cestama. One se dakle grade kad su prometni kapaciteti nedostatni, dok mi preizgra\u0111ujemo i naknadno nastojimo osigurati ve\u0107u iskori\u0161tenost. A zato \u0161to se o\u010dekuje samo brzi profit, vlasti ih sad \u017eele prodati.<\/p>\n

\u201eNamjena te infrastrukture, me\u0111utim, mora biti povezivanje radi razvoja, a mi ne znamo \u0161to imamo u rukama. \u017deljeznica bi morala biti povezana sa zemljama regije, no nije ni sa samom sobom. Malo je re\u0107i da je to zabrinjavaju\u0107e, bojim se da \u0107emo ih upropastiti do kraja\u201c, izjavio je Santini za DW. Za kraj, podsjetio nas je na velike najave aktualne vlasti SDP-a i HNS-a prije i nakon izbora o totalnoj modernizaciji komercijalno perspektivne pruge Rijeka-Zagreb-Botovo, prema Budimpe\u0161ti. Danas o tome svi jednostavno \u0161ute, a vlakovi se tuda jo\u0161 vuku brzinom dostojnom tek pretovarenih kamiona.<\/p>\n

Izvor: http:\/\/www.business.hr\/kompanije\/deutsche-welle-hrvatske-vlasti-upropastavaju-zeljeznicu<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nesigurni, spori i skupi doma\u0107i vlakovi postali su takvi nakon dugogodi\u0161njeg kadrovskog i razvojnog zanemarivanja sustava, s krajnjom namjerom privatizacije sektora od koje su razvijenije zemlje EU-a ve\u0107 odustale. Hrvatske \u017eeljeznice postale su kroz mjesec rujan iznova vrlo aktualne, no u smislu koji nitko dobronamjeran ne bi po\u017eelio. Prvo je naime do\u0161lo do novog iskliznu\u0107a […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[16],"tags":[],"class_list":["post-4438","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-aktualno"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4438","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4438"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4438\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4438"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4438"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4438"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}