{"id":5303,"date":"2015-05-26T21:38:56","date_gmt":"2015-05-26T19:38:56","guid":{"rendered":"http:\/\/www.szh.hr\/?p=5303"},"modified":"2015-05-26T21:38:56","modified_gmt":"2015-05-26T19:38:56","slug":"hrvatske-zeljeznice-u-sukobu-interesa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/2015\/05\/26\/hrvatske-zeljeznice-u-sukobu-interesa\/","title":{"rendered":"Hrvatske \u017eeljeznice u sukobu interesa"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.szh.hr\/wp-content\/uploads\/2015\/05\/Radionica-PSIA.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft  wp-image-5306\" src=\"http:\/\/www.szh.hr\/wp-content\/uploads\/2015\/05\/Radionica-PSIA-300x225.jpg\" alt=\"Radionica PSIA\" width=\"180\" height=\"135\" \/><\/a>Cilj nedavno odobrenih zajmova Svjetske banke H\u017d Infrastrukturi, H\u017d Cargu i H\u017d Putni\u010dkom prijevozu, s jamstvima Republike Hrvatske, za <strong>Projekt odr\u017eivog razvoja hrvatskog \u017eeljezni\u010dkog sektora u Europi<\/strong> je \u201eunaprijediti operativnu u\u010dinkovitost i financijsku odr\u017eivost javnog \u017eeljezni\u010dkog sektora u Hrvatskoj\u201c. Svjetska banka uz zajam provodi proces stvaranja politika, me\u0111u kojima i proces izrade analize siroma\u0161tva i socijalnog u\u010dinka reforme hrvatskih \u017eeljeznica (PSIA).<\/p>\n<p><strong>Svjetska banka odgovara na kritike<\/strong><\/p>\n<p>Proces PSIA je razvijen kao odgovor na kritike, uglavnom iz sindikata i civilnog dru\u0161tva, o utjecaju klju\u010dnih politi\u010dkih reformi i utjecaja koje reforme imaju na siroma\u0161ne ljude. Kao rezultat ovog prosvjeda, Svjetska banka (WB) i MMF poduzimaju procjenu namjernih i nenamjernih posljedica politike intervencija (prije, tijekom provedbe i nakon provedbe) o dobrobiti razli\u010ditih dru\u0161tvenih skupina, s posebnim naglaskom na siroma\u0161ne i ranjive.<\/p>\n<p>Sveobuhvatni proces restrukturiranja Hrvatskih \u017eeljeznica te\u010de od 8. listopada 1991. kada su H\u017d postale samostalna \u017eeljezni\u010dka uprava i sredinom 1992. se uklju\u010dile u europski i me\u0111unarodni \u017eeljezni\u010dki sustav. U procesu restrukturiranja \u017eeljeznice tra\u017eila se pomo\u0107 konzultantskih tvrtki pa su uz doma\u0107e i strane mozgove izra\u0111ene brojne studije na kojima se temelje projekti osuvremenjivanja i restrukturiranja Hrvatskih \u017eeljeznica, \u00a0pripremljeni u suradnji s me\u0111unarodnim financijskim institucijama.<\/p>\n<p>I tada\u0161nji \u017eeljezni\u010dki <strong>Projekt modernizacije i restrukturiranja<\/strong>\u00a0nastojao je modernizirati i restrukturirati Hrvatske \u017eeljeznice, stvaraju\u0107i tvrtku prilago\u0111enu konkurentnom prometnom tr\u017ei\u0161tu kako bi se smanjio deficit, a time i njegov financijski teret na prora\u010dun.<\/p>\n<p><strong>Neostvareni ciljevi reforme \u017eeljeznice<\/strong><\/p>\n<p>Zajedni\u010dko svim dosada\u0161njim projektima je usmjerenje na poslovanje na tr\u017ei\u0161nim osnovama i u tu svrhu zadani ciljevi:<\/p>\n<ul>\n<li>pove\u0107anje proizvodnosti rada, \u0161to bi trebalo ostvariti odgovaraju\u0107im pove\u0107anjem transportnog u\u010dinka, uz smanjenje broja zaposlenih;<\/li>\n<li>ostvarenje socijalnog programa;<\/li>\n<li>smanjenje tro\u0161kova poslovanja rje\u0161avanjem nerentabilnih pruga i vlakova i provo\u0111enjem mjera racionalizacije unutarnjeg ustroja, odr\u017eavanja kapaciteta i u kori\u0161tenju sredstava;<\/li>\n<li>smanjenje izdvajanja za poslovanje H\u017d-a iz dr\u017eavnog prora\u010duna na prihvatljivu razinu \u00a0BDP-a;<\/li>\n<li>investicije u \u017eeljeznicu<\/li>\n<\/ul>\n<p>Ciljevi su bili va\u017eni za gospodarski i dru\u0161tveni razvoj zemlje, posebno u smislu smanjenja dr\u017eavnog prora\u010duna za \u017eeljeznice. Vladina financijska potpora Hrvatskim \u017eeljeznicama je sve manja i postaje neredovita, a time se i fizi\u010dko stanje \u017eeljezni\u010dkih sredstava progresivno pogor\u0161ava (u razdoblju prije prvog me\u0111unarodnog zajma u odr\u017eavanje infrastrukture Dr\u017eava je ulagala svega 15- 20% od potrebnih nu\u017enih ulaganja).<\/p>\n<p>Projektima je definiran podroban plan djelovanja s nositeljima izvr\u0161enja: Hrvatski dr\u017eavni sabor (dono\u0161enje izmjena zakonske regulative), Vlada Republike Hrvatske, resorno Ministarstvo, Ministarstvo financija, Nadzorni odbor, Uprava i izvr\u0161ni direktori H\u017d-a.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, ciljevi projekta su bili predmetom razli\u010ditog tuma\u010denja od strane Zajmoprimca i H\u017d na jednoj strani i Banke i EBRD s druge strane. Konkretno, u Projektu modernizacije i restrukturiranja, u interpretaciji Vlade i H\u017d cilj &#8220;moderniziranja&#8221; i prilago\u0111avanja &#8221; konkurentnom tr\u017ei\u0161tu prijevoza&#8221; zna\u010dilo je stvaranje moderne high-speed, \u017eeljeznice visoke tehnologije, unato\u010d kontradiktornosti izme\u0111u takvog tuma\u010denja i cilja smanjivanja deficita.<\/p>\n<p><strong>Glavna slabost u svakom projektu je odsustvo jasno uobli\u010dene vizije budu\u0107nosti Hrvatskih \u017eeljeznica. Jo\u0161 uvijek je nepoznanica kakvu \u017eeljeznicu Hrvatska treba i \u017eeli imati i kada i s kojim sredstvima \u0107e takvu \u017eeljeznicu ostvariti.<\/strong><\/p>\n<p>Umjesto korjenite analize potrebe \u017eeljeznice kona\u010dni izbor strategije restrukturiranja u okviru pojedinog projekta svodio se na trenutnu politi\u010dku svrsishodnost. Dokazuje to \u010dinjenica da ni <strong>Zajam za osuvremenjivanje i restrukturiranje \u017eeljeznica <\/strong>u iznosu od 85,4 milijuna EUR potpisan daleke 1999. godine zbog ka\u0161njenja u izvedbi i \u010destih prenamjena projektnih sredstava \u00a0nije postavio temelje za kasnije, znatno ambicioznije restrukturiranje.<\/p>\n<p><strong>Selektivno prihva\u0107anje preporuka\u00a0analiti\u010dkih studija<\/strong><\/p>\n<p>Otkako je Republika Hrvatska pristupila Svjetskoj banci 1993. godine, ta joj globalna razvojna institucija pru\u017ea financijsku i tehni\u010dku pomo\u0107, savjete vezane uz politike i analiti\u010dke usluge. \u00a0Postavlja se pitanje za\u0161to su Hrvatske\u00a0 \u017eeljeznice i dalje nefunkcionalne. Problem ne rje\u0161avaju ni nepovratna sredstva iz EU fondova. Ne zato \u0161to su nedostatna, nego zbog brojnih uskih grla u povla\u010denju tih sredstava.<\/p>\n<p>Jedan od savjeta koji Svjetska banka daje nude\u0107i zajam tijekom procesa restrukturiranja je i potreba postizanja konsenzusa sa sindikatima. <strong>\u201eRazgovori sa sindikatima trebaju se odr\u017eavati u ranoj fazi kroz razmjenu mi\u0161ljenja o modelu namjeravanog restrukturiranja. Stavovi sindikata moraju se ozbiljno uzeti u obzir, a sindikati bi trebali dobiti pravi osje\u0107aj sudjelovanja.\u201c<\/strong> tvrde stru\u010dnjaci Banke dok resorni ministar Hajda\u0161 Don\u010di\u0107, uvode\u0107i posljednju, pogubnu transformaciju H\u017d u tri nekoordiniraju\u0107a, neovisna poduze\u0107a, izjavljuje da \u201esindikati nemaju \u0161to tra\u017eiti u procesu restrukturiranja\u00a0 nego tek u procesu implementacije ve\u0107 donesenog Programa\u201c te da nepostojanje <strong>Nacionalne strategije razvoja prometa<\/strong> nema nikakav utjecaj na odabir na\u010dina restrukturiranja Hrvatskih \u017eeljeznica.<\/p>\n<p>Samo jedan jedini zadani cilj svih projekata restrukturiranja Hrvatskih \u017eeljeznica je ispunjen \u2013 smanjen je broj radnika na \u017eeljeznici. Sindikat \u017eeljezni\u010dara Hrvatske i partnerski sindikati pri tom su se lavovski borili da se vi\u0161ak radnika\u00a0 rje\u0161ava, u prvom redu na dobrovoljnoj osnovi, uz dobru poticajnu otpremninu. Formirali smo i \u017deljezni\u010dki fond kao internu burzu radnika me\u0111u \u017eeljezni\u010dkim dru\u0161tvima. Me\u0111utim, \u00a0nastojali \u00a0smo potaknuti prekvalifikaciju i pove\u0107anje zapo\u0161ljivosti radnika koji su potencijalni\u00a0tehnolo\u0161ki vi\u0161ak; tra\u017eili pravovremeno planiranje i upravljanje ljudskim potencijalima; inicirali posredovanje u samozapo\u0161ljavanju radnika koji su progla\u0161eni vi\u0161kom i raspore\u0111eni u \u017deljezni\u010dki fond, ali bez zna\u010dajnog uspjeha.<\/p>\n<p>U posljednje vrijeme H\u017d dru\u0161tva imala su sve manje sluha za socijalni u\u010dinak reforme \u017eeljeznice. Sada te u\u010dinke analizira i promatra Svjetska banka. Hrvatske \u017eeljeznice se zadu\u017euju, Dr\u017eava daje jamstvo, Banka nadzire i postavlja uvjete. Cilj Banke je za\u0161tititi ulaganje i osigurati povrat ulo\u017eenog uz dodatni prihod. Cilj sindikata je za\u0161titi radnika i radna mjesta.\u00a0 Cilj civilnih udruga je o\u010duvati obujam i kvalitetu javnih usluga i za\u0161tititi\u00a0prava korisnika. Hrvatske \u017eeljeznice su u &#8220;sukobu&#8221; interesa. Od svih zadanih ciljeva reforme\u00a0izvjesno je samo da se, nastavi li restrukturiranje na dosada\u0161nji na\u010din, \u00a0 \u201eodr\u017eivost\u201c\u00a0 sustava oslanja na kontinuirano smanjenje broja radnika i njihovih prava.<\/p>\n<p>Sve aktivnijim civilnim udrugama i sindikatima bit \u0107e interesantno pratiti \u0161to \u0107e o posljednjem zajmu\u00a0Svjetske banke iznjedriti PSIA, proces izrade analize siroma\u0161tva i socijalnog u\u010dinka reforme hrvatskih \u017eeljeznica.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Cilj nedavno odobrenih zajmova Svjetske banke H\u017d Infrastrukturi, H\u017d Cargu i H\u017d Putni\u010dkom prijevozu, s jamstvima Republike Hrvatske, za Projekt odr\u017eivog razvoja hrvatskog \u017eeljezni\u010dkog sektora u Europi je \u201eunaprijediti operativnu u\u010dinkovitost i financijsku odr\u017eivost javnog \u017eeljezni\u010dkog sektora u Hrvatskoj\u201c. Svjetska banka uz zajam provodi proces stvaranja politika, me\u0111u kojima i proces izrade analize siroma\u0161tva i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[16],"tags":[],"class_list":["post-5303","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-aktualno"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5303","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5303"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5303\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5303"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5303"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5303"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}