{"id":5383,"date":"2015-07-21T14:32:22","date_gmt":"2015-07-21T12:32:22","guid":{"rendered":"http:\/\/www.szh.hr\/?p=5383"},"modified":"2015-07-21T14:32:22","modified_gmt":"2015-07-21T12:32:22","slug":"akcijski-plan-vlade-za-u-uravnilovku-javnom-sektoru","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/2015\/07\/21\/akcijski-plan-vlade-za-u-uravnilovku-javnom-sektoru\/","title":{"rendered":"Akcijski plan Vlade za uravnilovku u javnom sektoru"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.szh.hr\/wp-content\/uploads\/2015\/07\/uravnilovka.jpeg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft  wp-image-5385\" src=\"http:\/\/www.szh.hr\/wp-content\/uploads\/2015\/07\/uravnilovka-300x181.jpeg\" alt=\"uravnilovka\" width=\"184\" height=\"111\" \/><\/a>Vlada Republike Hrvatske priprema Akcijski plan za uspostavu sustava pla\u0107a te za uskla\u0111ivanje pla\u0107a sa produktivno\u0161\u0107u koji se sastoji od niza mjera i aktivnosti koje \u0107e se provoditi u 2015. i 2016.<\/p>\n<p>Akcijski plan Vlada temelji na rezultatima Analize prakse utvr\u0111ivanja i odre\u0111ivanja pla\u0107a, koja je dovr\u0161ena u 2014., a kojom su neovisni hrvatski stru\u010dnjaci iznijeli \u201eodre\u0111ene preporuke o poduzimanju odre\u0111enih mjera koje bi imale za cilj uspostavu sustava cjelokupne politike pla\u0107a u Republici Hrvatskoj\u201c.<\/p>\n<p>Posebnim nedostacima sada\u0161njeg sustava politike pla\u0107a navode se velike nejednakosti izme\u0111u privatnog i javnog sektora, uklju\u010duju\u0107i poduze\u0107a u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu, pro\u0161irenje kolektivnih ugovora na stranke koje nisu potpisnice i pote\u0161ko\u0107e povezane s prestankom va\u017eenja zastarjelih ugovora.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanja su proizvodnost doma\u0107ih radnika i pla\u0107e uspore\u0111ivala s onom njema\u010dkih, a koristili su se BDP-om po glavi stanovnika pa su dobivali rezultate da produktivnost njema\u010dkog radnika za vi\u0161e od 200 posto prema\u0161uje produktivnost hrvatskog radnika, prema \u010demu ispada da su hrvatski radnici prepla\u0107eni.<\/p>\n<p>Upravo iz te analize koja se temelji na potpuno krivom pristupu donio se zaklju\u010dak kako je razina produktivnosti u RH ispod razine pla\u0107a i kasnije se to odrazilo na sadr\u017eaj svih dokumenata Europskog semestra u dijelu koji se odnosi na politiku pla\u0107a.<\/p>\n<p>Europska komisija je temeljem te Analize smatrala da bi trebalo uslijediti konkretno djelovanje politike pa preporu\u010duje Hrvatskoj da u razdoblju 2015. \u2013 2016. poduzme \u010ditav niz mjera.<\/p>\n<p>Na te preporuke Vlada odgovara mjerama od kojih neke dobrano zadiru u slobodu kolektivnog pregovaranja:<\/p>\n<ul>\n<li>Stvaranje uvjeta za br\u017ee i lak\u0161e restrukturiranje poduze\u0107a, \u010dime se utje\u010de na prilagodbu poduze\u0107a poslovnom okru\u017eenju i utje\u010de na konkurentnost<\/li>\n<li>Ujedna\u010davanje postupovnih odredbi u kolektivnim ugovorima u javnim poduze\u0107ima<\/li>\n<li>Prilagodba pla\u0107a produktivnosti<\/li>\n<li>Po\u010detak procesa kolektivnog pregovaranja kako bi se izmijenile pojedine postupovne odredbe kolektivnih ugovora radi postizanja zacrtanih ciljeva<\/li>\n<li>Osnivanje udruge poslodavaca javnih poduze\u0107a<\/li>\n<li>Analiza kolektivnih ugovora javnih poduze\u0107a u prete\u017eito dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu (srpanj 2015. godine)<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U listopadu 2015. predvi\u0111ena je Izrada novog Zakona o pla\u0107ama u javnom sektoru kojim \u0107e se ure\u0111ivati pla\u0107e i druga materijalna prava za koja se sredstva osiguravaju u dr\u017eavnom prora\u010dunu odnosno u riznici zaposlenih u javnom sektoru, sustav pra\u0107enja pla\u0107a, osnove klasifikacijskog sustava, kao i druga pitanja od zna\u010daja za sustav pla\u0107a.<\/p>\n<p>Do sada se u Hrvatskoj sadr\u017eaj i struktura kolektivnog ugovora nije znatno mijenjala nego se eventualno od ciklusa do ciklusa uskla\u0111ivalo visinu odre\u0111enih prava, dok je struktura prava uglavnom stabilna.<\/p>\n<p>Ve\u0107ina sadr\u017eaja kolektivnih ugovora odnosi se na materijalna prava zaposlenih, \u0161to je i razumljivo s obzirom da je upravo reguliranje tih prava osnovna svrha kolektivnog pregovaranja. U tom pogledu kolektivni ugovori naj\u010de\u0161\u0107e reguliraju osnovna pitanja visine i na\u010dina izra\u010duna osnovne pla\u0107e, dok je najve\u0107i dio posve\u0107en razli\u010ditim vrstama ostalih materijalnih prava radnika.<\/p>\n<p>Upravo na ovim odnosima Vlada priprema izravnu intervenciju, a dru\u0161tva Hrvatskih \u017eeljeznica su o\u010digledno dobar poligon za vje\u017ebu.<\/p>\n<p><strong>Stav sindikata je da politiku pla\u0107a unutar svih poduze\u0107a treba provoditi ovisno o mogu\u0107nostima pojedinog poduze\u0107a i svaka centralizirana koordinacija kolektivnog pregovaranja u javnim poduze\u0107ima, osim nelogi\u010dnosti\u00a0 jer pripadaju razli\u010ditim djelatnostima, a time i razli\u010ditim granama, u sebi sadr\u017ei elemente naru\u0161avanja slobode kolektivnog pregovaranja i bila bi izravni udar na temeljne konvencije MOR-a br. 87 i 98 i Europsku socijalnu povelju.<\/strong><\/p>\n<p>Me\u0111utim, osim preporuka u podru\u010dju odre\u0111ivanja pla\u0107a kroz savjetovanje sa socijalnim partnerima te u skladu s nacionalnom praksom Europska komisija i Vije\u0107e Europske unije uporno ponavlja jo\u0161 jednu va\u017enu preporuku:<\/p>\n<p><strong>Pove\u0107ati transparentnost i odgovornost u sektoru javnih poduze\u0107a, osobito u pogledu imenovanja na upravne funkcije i s tim povezanih stru\u010dnih zahtjeva.<\/strong><\/p>\n<p>Na ovu preporuku se Vlada oglu\u0161ila iako Europska komisija smatra da nadzor nad javnim poduze\u0107ima nije cjelovit, osobito nad poduze\u0107ima osnovanima na lokalnoj razini i dru\u0161tvima k\u0107erima velikih javnih poduze\u0107a. Potreban je daljnji napredak u kvaliteti upravljanja, me\u0111u ostalim i u vezi s ja\u010danjem i uskla\u0111ivanjem nadzora nad razli\u010ditim poduze\u0107ima u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu.<\/p>\n<p>Imenovanje \u010dlanova uprave nije transparentno, a stru\u010dni uvjeti relativno su blagi, \u010dime se naru\u0161ava dobro upravljanje dr\u017eavnom imovinom, zaklju\u010duje Europska komisija u svom Izvje\u0161\u0107u.<\/p>\n<p><strong>Nismo prepla\u0107eni, ve\u0107 potpla\u0107eni<\/strong> jer pravi je pokazatelj za proizvodnost, i prema preporuci Europske unije, bruto dodana vrijednost, a taj pokazatelj gledate po zaposlenom, tada ta razlika izme\u0111u njema\u010dkog i hrvatskog radnika pada na manje od 200 posto i ispada da pla\u0107a hrvatskog radnika ne pokriva njegovu produktivnost, nego je manja od one koja bi trebala biti. (Kre\u0161imir Sever, NHS)<\/p>\n<p>\u201eNije na\u0161a produktivnost, koja je na razini 60 posto produktivnosti EU-a, krivnja radnika, nego se radi o organizaciji dr\u017eave i organizaciji sustava. Najtra\u017eeniji radnici u Njema\u010dkoj i Austriji su hrvatski radnici. Kod nas radnici, koje se zna nazivati lijenima, nesposobnima i neobrazovanima, rade za pla\u0107u od 3000 do 4000 kuna, a kad odu u Ameriku, Njema\u010dku i Australiju, s istim sposobnostima i obrazovanjem, na\u0111u posao za \u010detiri do 10 puta ve\u0107u pla\u0107u, za dvije do tri tisu\u0107e eura.\u201c (prof. dr. Ljubo Jur\u010di\u0107, SLOBODNA DALMACIJA)<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Vlada Republike Hrvatske priprema Akcijski plan za uspostavu sustava pla\u0107a te za uskla\u0111ivanje pla\u0107a sa produktivno\u0161\u0107u koji se sastoji od niza mjera i aktivnosti koje \u0107e se provoditi u 2015. i 2016. Akcijski plan Vlada temelji na rezultatima Analize prakse utvr\u0111ivanja i odre\u0111ivanja pla\u0107a, koja je dovr\u0161ena u 2014., a kojom su neovisni hrvatski stru\u010dnjaci [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[16],"tags":[],"class_list":["post-5383","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-aktualno"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5383","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=5383"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/5383\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=5383"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=5383"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=5383"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}