{"id":6320,"date":"2016-06-01T10:18:31","date_gmt":"2016-06-01T10:18:31","guid":{"rendered":"http:\/\/www.szh.hr\/?p=6320"},"modified":"2016-06-02T08:07:36","modified_gmt":"2016-06-02T08:07:36","slug":"zoran-marsic-zeljeznica-vise-nije-od-strateskog-interesa-za-drzavu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/2016\/06\/01\/zoran-marsic-zeljeznica-vise-nije-od-strateskog-interesa-za-drzavu\/","title":{"rendered":"Zoran Mar\u0161i\u0107: \u017deljeznica vi\u0161e nije od strate\u0161kog interesa za dr\u017eavu"},"content":{"rendered":"

\"ZM\"<\/a>Izvor: radnickaprava.org, 31.05.2016 <\/a><\/em><\/p>\n

Nastavljaju\u0107i se na prvi dio intervjua, objavljenog u petom broju \u010dasopisa RAD. pod naslovom <\/em>U H\u017d-u imamo vi\u0161e menad\u017eerskih setova nego Juventus postava<\/em><\/span><\/u><\/a>, danas vam predstavljamo drugi dio u kojem su Lina Gonan i Mirna Rul razgovarale s predsjednikom Sindikata \u017eeljezni\u010dara Hrvatske Zoranom Mar\u0161i\u0107em. Mar\u0161i\u0107 u drugom dijelu intervjua govori o institucionalnom razdvajanju H\u017d-a, mogu\u0107nostima privatizacije pojedinih tvrtki H\u017d-a, edukacijskom radu u S\u017dH, suradnji s drugim sindikatima, udrugama civilnog dru\u0161tva i politi\u010dkim strankama.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Prva direktiva o \u017eeljeznici (First Railway Directive) iz 1991. godine usvojena je s ciljem liberalizacije prometa i kako bi se privatnim tvrtkama omogu\u0107io pristup pruzi. Spomenuta direktiva propisuje da je potrebno ra\u010dunovodstveno razdvojiti infrastrukturu od prijevoza, no institucionalno razdvajanje nije nu\u017eno. Zbog \u010dega je Hrvatska i\u0161la na institucionalno razdvajanje infrastrukture od prijevoza i smatrate li da je to bila dobra odluka?<\/p>\n

Na\u017ealost, kod nas se ne upravlja \u017eeljeznicama kako bi trebalo. Taj sektor zahtijeva ne samo rad Ministarstva prometa, ve\u0107 mora postojati povezanost i s Ministarstvom vanjskih poslova. Ako \u017eelite imati rentabilnu \u017eeljeznicu, morate utjecati na odre\u0111ene stvari, kao \u0161to su primjerice tokovi roba. Ako ne budemo imali dobru komunikaciju putem Ministarstva vanjskih poslova, putem na\u0161ih predstavni\u0161tava, putem kontakata s ozbiljnim tvrtkama, kao \u0161to je DB, kao \u0161to su Austrijske \u017eeljeznice itd., jako te\u0161ko mo\u017eemo o\u010dekivati da \u0107emo ne\u0161to napraviti. Zadnji slu\u010daj koji nam mo\u017ee bitno na\u0161tetiti je dogovor izme\u0111u Ma\u0111arske i Slovenije oko izgradnje dva kolosijeka do luke Kopar, zbog kojeg bi pri\u010da oko na\u0161e nizinske pruge postala apsurdna. Te\u0161ko je o\u010dekivati da \u0107e svi ostali, u tom slu\u010daju, i\u0107i preko nas, ako imaju tamo novu prugu, dok mi jo\u0161 uvijek raspravljamo trebamo li novu prugu ili ne. \u0160to se ti\u010de samog holdinga, to je trebalo funkcionirati tako da holding doista ima utjecaja na sve \u0161to se doga\u0111a u tvrtkama koje su ispod njega. Na\u017ealost, dok je holding postojao, to nije bilo tako, pa se de\u0161avalo da su si tvrtke, koje prirodno moraju sura\u0111ivati kako bi bile profitabilne, me\u0111usobno po\u010dele raditi \u0161tetu. Dakle, ljudi koji su se postavljali, u ve\u0107ini slu\u010dajeva, politi\u010dkom linijom (a mislim da ni ovaj puta ne\u0107e biti ni\u0161ta druga\u010dije) nisu snosili apsolutno nikakvu odgovornost za ono \u0161to su napravili. I dokle god ljudi koji vode tvrtke, ne samo u sustavu H\u017d-a ve\u0107 i druge tvrtke u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu, ne budu odgovarali za ono \u0161to su napravili, de\u0161avat \u0107e se takve stvari. Kad je u pitanju \u017eeljeznica, tu se radi o ozbiljnom novcu. Cargo je u zadnje dvije godine imao najvi\u0161e problema, pa smo \u010dak pisali i na ime svakog saborskog zastupnika i upozoravali na 2 milijarde duga, \u0161to su svi ignorirali. Nitko nije \u017eelio pri\u010dati o tome, da bi Hajda\u0161 Don\u010di\u0107, pred kraj svog mandata, sanirao tvrtku s 2 milijarde kuna. A dobar dio tog duga je isklju\u010divo rastao zbog lo\u0161eg upravljanja tvrtkom.<\/p>\n

Tada\u0161nja \u010detiri postoje\u0107a dru\u0161tva na H\u017d-u su bili osniva\u010di Holdinga i sami sebe su, zapravo, imenovali u upravu tog istog holdinga. Smatrate li da bi ovaj puta dr\u017eava trebala biti osniva\u010d holdinga i da bi holding trebao biti vlasnik dru\u0161tava?<\/strong><\/p>\n

Klju\u010dno je, ako ve\u0107 \u017eele politi\u010dki upravljati dru\u0161tvima, da postoji \u010dvrst politi\u010dki stav. Dakle, ako \u017eele holding, on mora imati utjecaj na sve \u0161to se doga\u0111a u dru\u0161tvima. Primjerice, ne smije se desiti da su H\u017d Cargo, Infrastruktura i Putni\u010dki prijevoz u vlasni\u0161tvu dr\u017eave i da za poslove, koje su po prirodi stvari radili jedni s drugima, odlu\u010de: “ne, ne\u0107emo vi\u0161e raditi s vama, radit \u0107emo s nekom vanjskom tvrtkom”, bez obzira \u0161to je u velikom broju slu\u010dajeva to \u010dak i skuplje. Tvrtke su, umjesto da si budu prijatelji, postali neprijatelji. I, naravno, sam holding bi trebao imati odre\u0111eni postotak vlasni\u0161tva u dru\u0161tvu, da to doista mo\u017ee funkcionirati i da ima pravi utjecaj na odluke. Zna\u010di, klju\u010dno je da postoji neki oblik koordinacije, bilo da je holding ili neko \u010dvr\u0161\u0107e upravljanje od strane ministarstva, dok ne do\u0111e do privatizacije.<\/p>\n

O\u010dekujete li privatizaciju?<\/strong><\/p>\n

\u0160to se ti\u010de putni\u010dkog prijevoza, ne o\u010dekujemo privatizaciju. A \u0161to se ti\u010de privatizacije Carga, u ovom trenutku, mislim da bi to bila najlo\u0161ija odluka. Obzirom da je pala vrijednost, da smo izgubili posao itd., te\u0161ko je o\u010dekivati ozbiljnije ponude. Mi u sindikatu cijelo smo vrijeme zagovarali postojanje odre\u0111ene granice do koje se, po nama, sindikat mo\u017ee petljati u poslovnu politiku. Smatram da moramo kritizirati i upozoravati na sve lo\u0161e \u0161to se de\u0161ava, ali nismo mi ti koji kreiramo poslovnu politiku. Obzirom da tvrtka ima jako mali udio vlastite organizacije prijevoza tereta, odnosno ve\u0107ina tereta je tranzit, da bi opstala, mora na\u0107i strate\u0161kog partnera.<\/p>\n

Pretpostavljamo da se Infrastruktura ne bi trebala privatizirati?<\/strong><\/p>\n

Ne. Problem je \u0161to \u017eeljeznica vi\u0161e nije od va\u017enog strate\u0161kog interesa za dr\u017eavu. Tako je definirano kroz izmjene zakona. Mi smatramo da je to lo\u0161e. Kod infrastrukture ne smije do\u0107i do privatizacije. Mi moramo dobiti sigurnosnu licencu da Infrastruktura, kao tvrtka, mo\u017ee upravljati infrastrukturom jer H\u017d nije vlasnik, ve\u0107 je dr\u017eava vlasnik javnog dobra s kojim upravlja. I ona mora biti sposobna odr\u017eavati to javno dobro kako bi ono bilo u funkciji. Trenutno se ne napla\u0107uje nastala \u0161teta pa Infrastruktura ima jo\u0161 malo vremena da se dovede u red, jer mo\u017ee nam se desiti da \u0107emo, zbog stanja\u00a0 infrastrukture, morati pla\u0107ati \u0161tetu koja je nastala jer nismo ispo\u0161tovali ono \u0161to smo se obvezali Putni\u010dkom prijevozu, Cargu i drugim operaterima.<\/p>\n

Cargo je ve\u0107 dobio konkurenciju. Imamo tri privatnika koji voze po na\u0161im prugama.<\/strong><\/p>\n

Imamo nekoliko privatnih operatera koji su godinu zavr\u0161ili s 1% ukupnog prijevoza. Taj 1% tereta koji voze privatni operateri dobrim dijelom se ne odnosi na poslove koje su uzeli Cargu. Iako, u ovoj godini postoje naznake da \u0107e uzeti, da \u0107e Cargo izgubiti neke klju\u010dne prijevoznike, kao \u0161to je INA itd. Ako do\u0111e do toga, bit \u0107e to zna\u010dajan udarac Cargu. Ono \u0161to je problem jest da je na hrvatskom tr\u017ei\u0161tu samo mali dio, od ukupnog prijevoza, onaj teret koji se vozi unutar Hrvatske. Sve ostalo se odnosilo na tranzit. Tu se ponovno vra\u0107amo na planiranje tokova roba. Ako idemo u tu pri\u010du, bez nekog strate\u0161kog partnerstva s nekim ozbiljnijim “igra\u010dem”, kao \u0161to su Austrijanci, Nijemci ili neka druga kompanija, jako te\u0161ko mo\u017eemo o\u010dekivati da \u0107e netko skrenuti terete na na\u0161e pruge, posebno kad su ovakve kakve jesu.<\/p>\n

I \u0161to se sad doga\u0111a s Cargom?<\/strong><\/p>\n

H\u017d Cargo ima namjeru nastaviti proces restrukturiranja i jo\u0161 100-i-ne\u0161to ljudi proglasiti tehnolo\u0161kim vi\u0161kom. Iskreno, ne mo\u017ee o\u010dekivati bilo kakve pomake u koli\u010dini prijevoza, a informacije koje dobivamo o gubitku klju\u010dnih prijevoznika govore u prilog tome. I sama organizacija na terenu je katastrofalna. Do\u0161lo je do objedinjavanja pojedinih radnih mjesta, a nije se vodilo ra\u010duna o procesima. Primjerice, ne\u0161to \u0161to je radilo tri \u010dovjeka, sada radi jedan; nije se vodilo ra\u010duna je li adekvatna stru\u010dna sprema, da li treba zdravstvena sposobnost itd. Zbog me\u0111usobnog prepucavanja izme\u0111u Carga i Infrastrukture, do\u0161lo je do neke \u201eabnormalne\u201c pri\u010de gdje se dovodi u pitanje opstojnost Zagreb Ran\u017eirnog kolodvora. To je kolodvor koji je predvi\u0111en isklju\u010divo za slaganje teretnih vlakova, a H\u017d Cargo tvrdi da mu se previ\u0161e napla\u0107uje ta usluga, pa se to odlu\u010dilo organizirati i na drugim kolodvorima, \u0161to je apsolutno okrenulo cijelu pri\u010du naglava\u010dke. Sva sre\u0107a \u0161to nitko od njih nema pravo re\u0107i: \u201ene\u0107e vi\u0161e biti ran\u017eirnog kolodvora\u201c.<\/p>\n

\u0160to mislite o razjedinjenosti samog H\u017d-a kao tvrtke? Koliko trenutno uop\u0107e ima firmi k\u0107erki i kakvi su njihovi odnosi?<\/strong><\/p>\n

Ima ih desetak. Na\u017ealost, pojedine tvrtke su u jako lo\u0161em stanju. Primjerice, tvrtka koja se bavi \u010di\u0161\u0107enjem prostora zavr\u0161ila je u vlasni\u0161tvu H\u017d Putni\u010dkog prijevoza, a ovisi o poslu kojeg obavlja za H\u017d Infrastrukturu. Naravno, to je velik problem. Te su se tvrtke k\u0107eri trebale pripremiti za vanjsko tr\u017ei\u0161te kako bi osigurale neki posao uz onaj koji imaju unutar tvrtki, ali je, na\u017ealost, samo u manjoj mjeri do\u0161lo do toga, pa i dalje ovise isklju\u010divo o poslu koji je vezan za \u017eeljezni\u010dki sektor. Jedan je dio tvrtki \u010dak i nestao. Imali smo tvrtku koja se zvala PZZ In\u017eenjering i koja je bila zadu\u017eena za odr\u017eavanje zgrada, kolodvora itd. Ona je propala. \u017deljezni\u010dko je ugostiteljstvo, koje je \u010dak bilo donekle i profitabilno, tako\u0111er propalo itd.<\/p>\n

Na koje na\u010dine S\u017dH educira svoje \u010dlanove i povjerenike?<\/strong><\/p>\n

\u0160to se ti\u010de same edukacije, neki kontinuitet na\u017ealost nemamo, zato \u0161to nam sredstva od samih \u010dlanarina to ne omogu\u0107avaju.<\/p>\n

NHS, \u010diji smo \u010dlan, u svom programu za naredne \u010detiri godine planira kontinuiranu edukaciju svojih \u010dlanova. Do sada smo, po potrebi, educirali ljude koji su izabrani na izborima. Obzirom da smo \u010dlanovi ETF-a i Svjetske federacije transportnih sindikata, jedan dio ljudi tu prolazi kroz edukaciju. S time da je ta edukacija manje-vi\u0161e ciljana, zna\u010di bavi se ili segmentom za\u0161tite na radu ili podru\u010djem radnih prava ili socijalnim dijalogom, i onda, ovisno tko od ljudi sudjeluje u kojem dijelu, tako ga \u0161aljemo na odre\u0111enu edukaciju. Imamo osnovanu sekciju mladih i sekciju \u017eena. Oni imaju svoja sredstva iz \u010dlanarina koja tro\u0161e kroz godinu te planiraju, eventualno, i neke edukacije. Obzirom da imamo na raspolaganju manje-vi\u0161e u svim ve\u0107im gradovima nekakav prostor od poslodavca kojeg mo\u017eemo koristiti, koristimo ga za organizaciju jednodnevnih seminara na razli\u010dite aktualne teme. \u0160to se ti\u010de komunikacije, dosta obilazimo teren. Sama povjerenstva i podru\u017enice su dosta velike. Statut je predvidio da svaka struka bira svog predstavnika, tako da pojedine ve\u0107e podru\u017enice imaju i do 25 \u010dlanova povjerenstva koje donosi odluke. Pro\u0161le smo godine imali sre\u0107e pa nam je, kona\u010dno, pro\u0161ao projekt na kojem smo radili dvije godine – Socijalni dijalog, faza 2. Dobili smo nekih 850.000 kn, \u0161to je odli\u010dno, i sad smo u fazi organizacije seminara. Dakle u 3., 4., 5. i 6. mjesecu bit \u0107e organizirani veliki regionalni seminari. Cilj tog projekta nije samo da zadovoljimo na\u0161e potrebe za edukacijom, ve\u0107 da uklju\u010dimo i sindikate s kojima sura\u0111ujemo unutar sektora. Tako da, u samoj organizaciji seminara, koliko mi imamo predvi\u0111enih mjesta na seminaru, toliko \u0107e dobiti i oni. Time \u017eelimo potaknuti da se ljudi, koji rade na terenu, bolje upoznaju i pove\u017eu tijekom ta tri dana, koliko traje seminar. A cijeli produkt seminara trebala bi biti bro\u0161ura s osnovnim uputama za rad povjerenika, kako bi na jednom mjestu imali sve \u2013 od komunikacije s ljudima, na\u010dina komunikacije, do lobiranja itd.<\/p>\n

Znate li za neke primjere novih modela upravljanja \u017eeljeznicama u Europi, tipa participativnog upravljanja, zadruga ili ne\u010deg sli\u010dnog? Koliko bi takvi modeli upravljanja mogli biti primjenjivi na Hrvatsku?<\/strong><\/p>\n

Iskreno, mislim da smo mi premali, a i lokalna uprava nema dovoljno novaca za takvo ne\u0161to. Postavlja se pitanje na \u0161to bi sli\u010dila ta promjena modela upravljanja. Cijelo vrijeme se name\u0107e da EU tra\u017ei podjelu, a onda imate primjer Njema\u010dke koja je dobila parnicu na Europskom sudu, gdje je bila tu\u017eena zato \u0161to nije napravila podjelu. Ali mi nismo Njema\u010dka, da se razumijemo. Tako\u0111er, za takve bi strate\u0161ke stvari trebali imati puno \u010dvr\u0161\u0107i stav. Svaka bi dr\u017eava trebala znati \u0161to \u017eeli, \u017eeli li imati primjerice \u017eeljeznicu za tranzite i sl., i u skladu s tom odlukom donositi odluke. Klju\u010dna je strategija.<\/p>\n

Europska komisija je krajem 2013. godine donijela novu infrastrukturnu politiku na temelju koje je utvr\u0111ena osnovna prometna mre\u017ea TEN-T. Ubrzanim ulaganjima osnovna mre\u017ea treba biti dovr\u0161ena do 2030., a sveobuhvatna do 2050. Marijan Klari\u0107 je na Me\u0111unarodnom Savjetovanju HD\u017dI-a 2014. godine, na kojem je iznesena ta nova politika, izrazio razo\u010daranje politikom Europe prema njezinu jugoistoku, osvr\u0107u\u0107i se na stanje koridora 10. Sla\u017eete li se s njim i mislite li da bi se Hrvatska morala izboriti za ve\u0107i udio tih ulaganja?<\/strong><\/p>\n

Apsolutno se sla\u017eem, ali ja tu ne vidim krivnju EU. Vidim ovdje krivnju na\u0161ih politi\u010dara koji su trebali biti u toku i koji nisu trebali dozvoliti da se takvo ne\u0161to desi. Dobar dio zemalja je povukao zna\u010dajne iznose kako bi postigli kvalitetu prijevoza na koridorima koji su utvr\u0111eni na TEN-T mre\u017ei. To \u0161to je deseti koridor do\u0161ao u takvu situaciju da se ne nalazi u toj mre\u017ei, krivnja je na\u0161ih ljudi iz ministarstva i nedostatka njihovog anga\u017emana. Na primjer, prilikom jednog natje\u010daja, kada neka francuska tvrtka nije dobila natje\u010daj, veleposlanik Francuske tra\u017eio je\u00a0 prijem kod ministra i uprave, i bio je ondje na sastanku. A gdje su na\u0161i?<\/p>\n

H\u017d Infrastruktura uvidjela je potrebu uvo\u0111enja informati\u010dkih sustava za upravljanje imovinom \u017eeljezni\u010dke infrastrukture i po\u010detkom srpnja 2015. krenula je u opse\u017ean projekt uvo\u0111enja integriranog sustava upravljanja imovinom (eng. railway asset management system) kako bi modernizirala poslovanje i u\u010dinkovito pratila trendove u svom podru\u010dju poslovanja po uzoru na europske tvrtke sli\u010dnoga profila. To bi, navodno, rezultiralo i pobolj\u0161anjem radnih procesa i vi\u0161om razinom upravljanja radnim zadacima. Vidite li vi to kao ne\u0161to pozitivno za radnike i imate li neki uvid u to kako te\u010de taj proces modernizacije poslovanja?<\/strong><\/p>\n

\u0160to se ti\u010de modernizacije, kad uzmete u obzir da su osnovni dokumenti donijeti takvi kakvi jesu, tu te\u0161ko mo\u017eemo o\u010dekivati da \u0107e se ne\u0161to unaprijediti. \u017deljezni\u010dki sektor je 1990. godine imao 42.000 radnika, a u ovom trenutku ne\u0161to vi\u0161e od 13.000. Svi radnici koji sudjeluju u radnim procesima mogu odraditi zadatke. Zna\u010di, na odre\u0111enom kolodvoru imate ljude koji ondje rade, i mo\u017ee pro\u0107i 100 vlakova, a mo\u017ee pro\u0107i i 10 vlakova. Stvar je u tome da onaj tko organizira posao maksimalno iskoristi radnike. Tako da bi taj asset menad\u017ement trebao, po nama, pokazati sve nedostatke u gornjim dijelovima upravljanja. Integrirani sustav upravljanja imovinom trebao bi omogu\u0107iti bolje upravljanje odr\u017eavanjem \u017eeljezni\u010dke infrastrukture i to od najranijih faza projektiranja pa sve do kori\u0161tenja i odr\u017eavanja imovine nakon izgradnje. Takav sustav upravljanja imovinom mo\u017ee biti podlogom za uspostavu kvalitetnije organizacije sustava razvoja, investicijskog planiranja, gra\u0111enja i odr\u017eavanja \u017eeljezni\u010dke infrastrukture. Trebao bi omogu\u0107iti menad\u017eerima vo\u0111enje poslovnih procesa te u\u010dinkovitije planiranje resursa. Na\u0161e iskustvo je da sve nove tehnologije do sada uvedene nisu uvedene promi\u0161ljeno, planski, pa su i rezultati parcijalni (SAP, npr.).<\/p>\n

Slavko Proleta, predsjednik Sindikata infrastrukture Hrvatskih \u017eeljeznica (SIH\u017d-a), koji je izabran za \u010dlana Nadzornog odbora H\u017d Infrastrukture kao kandidat zajedni\u010dke liste Sindikata Infrastrukture H\u017d-a, Sindikata \u017eeljezni\u010dara Hrvatske, Sindikata hrvatskih \u017eeljezni\u010dara, Sindikata branitelja i radnika H\u017d-a i Sindikata radnika Hrvatskih \u017eeljeznica izjavio je kako sindikati koji djeluju u hrvatskim \u017eeljezni\u010dkim tvrtkama kasne s novim sindikalizmom koji bi imao snagu nositi se s novim izazovima. On po tom pitanju najavljuje potpuno nov na\u010din djelovanja sindikata i namjerava kao predstavnik radnika u NO-u doprinijeti objedinjavanju, a sutra i ujedinjenju radnika, jer misli da dosada\u0161nji obrasci pona\u0161anja u me\u0111usobnoj komunikaciji izme\u0111u sindikata nemaju budu\u0107nost. \u0160to vi mislite o tome?<\/strong><\/p>\n

Tu pri\u010du smo po\u010deli zajedno Slavko Proleta, ja i Ivan Forga\u010d. Zna\u010di S\u017dH, Sindikat infrastrukture i SH\u017d. Ta tri sindikata okupljaju negdje 70% ukupnog broja radnika u sektoru. Dakle, radi se o ove tri osnovne tvrtke i o tvrtkama k\u0107erima. Na\u0161a ideja je da u odre\u0111enom periodu do\u0111emo do to\u010dke kada bismo se mogli ujediniti u jedan sindikat. To ne\u0107e biti lak put, zato \u0161to vlasniku nije u interesu da ima jak sindikat i svojski se trudi da sindikati ostanu ovakvi razjedinjeni kakvi jesu. Definitivno se sla\u017eemo da se sindikati moraju promijeniti, ne samo na \u017eeljeznici ve\u0107 i u Hrvatskoj.<\/p>\n

Bio nam je potreban ovaj rezultat da pro\u0111e osoba koju smo mi, kao zajedni\u010dka lista, kandidirali jer iskreno, koliko god netko tvrdio da sindikat nije politika, la\u017ee. Ako ono \u0161to radite ne daje rezultate, ne mo\u017eete dobiti ni potporu ljudi, a sindikat bez ljudi ne zna\u010di ni\u0161ta.<\/p>\n

Koji bi po vama bili novi izazovi za sindikate koje Proleta najavljuje? Mislite li da bi oni mo\u017eda mogli biti posljedice upravo ove pri\u017eeljkivane modernizacije infrastrukture i poslovanja?<\/strong><\/p>\n

Sama modernizacija poslovnih procesa za sindikate, ne samo na \u017eeljeznici ve\u0107 i u bilo kojem poduze\u0107u, predstavlja izazov. Na\u0161 su interes prava radnika, a svaka modernizacija unosi novosti u proces rada te prestaje potreba za odre\u0111enim zanimanjima. Ne znam koliko znate, mi smo jedini u Hrvatskoj uspjeli stvoriti internu burzu, zove se \u017deljezni\u010dki fond za zbrinjavanje vi\u0161ka radnika. Kad pri\u010damo o izazovu, o pra\u0107enje tih procesa i uz sve te poslovne planove, uz sva doga\u0111anja, unapre\u0111ivanja \u017eeljezni\u010dkog prometa, mi \u017eelimo da se ugradi i ovaj dio pra\u0107enja ljudskih potencijala. I to nije ne\u0161to \u0161to smo mi izmislili. Jer logi\u010dno je da se, recimo u Njema\u010dko ili u Austriji, kada se planiraju takve stvari, automatski unutar projekta planira i dio sredstava koji \u0107e slu\u017eiti za rje\u0161avanje upravo tog problema \u2013 zna\u010di, eventualne prekvalifikacije, dokvalifikacije, obuke za rad na novom ure\u0111aju itd. Kod nas na\u017ealost to jo\u0161 uvijek nije slu\u010daj.<\/p>\n

Mo\u017eete li nam re\u0107i ne\u0161to o trenutnom stanju sindikata?<\/strong><\/p>\n

Mislim da je u protekle \u010detiri godine razina socijalnog dijaloga pala na dosta niske grane. Posebno kod nas u sektoru \u017eeljeznice. Nikad do sada nismo imali toliko sudskih procesa, \u0161to na osobnoj razini gdje vodimo sudske postupke u ime pojedinih radnika, pa sve do ovih ve\u0107ih slu\u010dajeva, u smislu poni\u0161tavanja odre\u0111enih stvari koje su se de\u0161avale. Recimo u H\u017d Cargu smo ve\u0107 jednom poni\u0161tili izbor za radni\u010dko vije\u0107e putem suda i danas ponovno imamo raspravu o tome.<\/p>\n

Smatrate li da bi bilo potrebno povezivanje sindikata i civilnog sektora, s ciljem zna\u010dajnijeg politi\u010dkog anga\u017emana oko prava radnika?<\/strong><\/p>\n

\u0160to se ti\u010de civilnog sektora, mislim da tu apsolutno treba biti suradnje. Mi smo dosta sura\u0111ivali s civilnim sektorom. U jednoj fazi, kroz pri\u010du sa sekcijom mladih, bilo je puno vi\u0161e mogu\u0107nosti za dobivanje novaca za realizaciju projekata. Tada je bilo puno vi\u0161e donatora, zaklada itd. Sad je znatno kompliciranije, zahtijeva puno vi\u0161e truda, rada itd. Mi smo radili s udrugom Demokratska inicijativa mladih, DIM, i u jednom od dva projekta koji su, po meni, bili izuzetni i za koje je \u0161teta da su prekinuti. Bio nam je cilj da mladi ljudi saznaju \u0161to je sindikat, \u0161to je kolektivni ugovor, \u0161to su prava. Taj projekt je obuhva\u0107ao zavr\u0161ne razrede srednjih \u0161kola i mi smo tijekom pet godina uspjeli educirati oko 7600 ljudi. U po\u010detku nas je financirala Zaklada Friedrich Ebert, a zatim, jednim\u00a0 dijelom, i Ministarstvo sporta te, u kasnijoj fazi, \u010dak i Grad Zagreb. Nakon toga smo imali jedan projekt koji se zvao Rad na crno, gdje smo se osvrtali na posljedice rada na crno.<\/p>\n

Iskreno mislim da svatko od nas u toj pri\u010di mora imati svoju ulogu. Jako je lo\u0161e kada se udruga po\u010dne pona\u0161ati kao sindikat i, obrnuto, kada sindikat po\u010dne raditi ono \u0161to bi trebale raditi udruge. I mislim da je to jedan od velikih problema koji su posljedica lo\u0161e suradnje civilnog sektora i sindikata. U Hrvatskoj oni danas ne vide me\u0111usobne partnere nego konkurenciju. I dokle god to tako bude, suradnja \u0107e biti ovakva kakva jest. A \u0161to se ti\u010de sindikata i politike,\u00a0 mislim da tako\u0111er mora postojati odre\u0111ena distanca. Kod primjera koje imate u svijetu gdje su sindikati, kao u Engleskoj ili Njema\u010dkoj, poku\u0161ali formirati politi\u010dke stranke, ta je suradnja dosta kratko trajala. Sindikat ima odre\u0111ene interese, politi\u010dke stranke imaju neke druge interese te, u kona\u010dnici, dolazi do razjedinjenja.<\/p>\n

Intervju vodile Lina Gonan i Mirna Rul<\/p>\n

Izvor naslovne fotografije: osobna arhiva<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Izvor: radnickaprava.org, 31.05.2016 Nastavljaju\u0107i se na prvi dio intervjua, objavljenog u petom broju \u010dasopisa RAD. pod naslovom U H\u017d-u imamo vi\u0161e menad\u017eerskih setova nego Juventus postava, danas vam predstavljamo drugi dio u kojem su Lina Gonan i Mirna Rul razgovarale s predsjednikom Sindikata \u017eeljezni\u010dara Hrvatske Zoranom Mar\u0161i\u0107em. Mar\u0161i\u0107 u drugom dijelu intervjua govori o institucionalnom […]<\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":6324,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[3,24],"tags":[],"class_list":["post-6320","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-szh-u-medijima-tisak"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6320","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=6320"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6320\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":6331,"href":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/6320\/revisions\/6331"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/6324"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=6320"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=6320"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.szh.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=6320"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}