![\"kazna\"](\"http:\/\/www.szh.hr\/wp-content\/uploads\/2016\/07\/kazna.jpg\")
<\/a>Europska direktiva o odre\u0111enim vidovima organizacije radnog vremena predvi\u0111a da svaki radnik ima pravo na pla\u0107eni godi\u0161nji odmor, neovisno o njegovom zdravstvenom stanju ZAGREB Radnik koji sam zatra\u017ei raskid radnog odnosa ostvaruje pravo na nov\u010danu naknadu ako nije mogao u cijelosti ili djelomi\u010dno iskoristiti pravo na pla\u0107eni godi\u0161nji odmor. Presudio je to Sud Europske unije, pred kojim se na\u0161ao slu\u010daj jednog du\u017enosnika uprave grada Be\u010da.<\/p>\n<\/p>\n
<\/p>\n
On je umirovljen na vlastiti zahtjev od srpnja 2012. godine, no na posao nije dolazio od studenog 2010. godine. Zadnjih mjesec i pol dana te godine bio je na bolovanju, a potom od sije\u010dnja 2011. temeljem sporazuma kojeg je sklopio s poslodavcem, nije trebao dolaziti na posao, ali je nastavio primati pla\u0107u. No, nakon odlaska u mirovinu taj je slu\u017ebenik svom poslodavcu podnio zahtjev za nov\u010danu naknadu za neiskori\u0161teni pla\u0107eni godi\u0161nji odmor, tvrde\u0107i da se ponovo razbolio netom prije svog odlaska u mirovinu. Poslodavac ga je odbio jer na temelju uredbe o primicima grada Be\u010da, radnik kojemu je radni odnos prestao na vlastiti zahtjev, osobito jer je tra\u017eio umirovljenje, nema pravo na takvu naknadu. Slu\u010daj je zavr\u0161io na Upravnom sudu u Be\u010du koji je Sud EU-a pitao o uskla\u0111enosti takve odredbe s direktivom o odre\u0111enim vidovima organizacije radnog vremena.<\/p>\n
Isklju\u010den od u\u017eivanja<\/strong><\/p>\n Ta direktiva, podsje\u0107a Sud EU-a, predvi\u0111a da svaki radnik ima pravo na pla\u0107eni godi\u0161nji odmor neovisno o njegovom zdravstvenom stanju.<\/p>\n \u00bbU slu\u010daju prestanka radnog odnosa i kada stvarno kori\u0161tenje pla\u0107enog godi\u0161njeg odmora vi\u0161e nije mogu\u0107e, direktiva propisuje da radnik ima pravo na nov\u010danu naknadu kako bi se izbjeglo da, zbog te nemogu\u0107nosti, bude isklju\u010den od svakog u\u017eivanja prava na pla\u0107eni godi\u0161nji odmor, \u010dak i u nov\u010danom obliku\u00ab, navodi Sud, isti\u010du\u0107i kako u tom smislu razlog prestanka radnog odnosa nije relevantan. Drugim rije\u010dima, \u010dinjenica da je radni odnos prestao na zahtjev radnika nema utjecaja na njegovo pravo da, ovisno o slu\u010daju, primi nov\u010danu naknadu za pla\u0107eni godi\u0161nji odmor koji nije mogao koristiti.<\/p>\n Sud, pritom, podsje\u0107a na svoju praksu prema kojoj radnik prilikom odlaska u mirovinu ima pravo na nov\u010danu naknadu za neiskori\u0161teni pla\u0107eni godi\u0161nji odmor koji nije mogao iskoristiti zbog bolesti. Stoga, u ovom slu\u010daju radnik ima pravo na nov\u010danu naknadu za razdoblje tijekom kojeg je bio na bolovanju.<\/p>\n Doma\u0107i zakon<\/strong><\/p>\n \u00bbRadnik \u010diji je radni odnos prestao i koji, na temelju sporazuma sklopljenog s poslodavcem, iako je nastavio primati pla\u0107u, nije bio du\u017ean dolaziti raditi tijekom odre\u0111enog razdoblja koje je prethodilo njegovu umirovljenju, nema pravo na nov\u010danu naknadu za prava na neiskori\u0161teni godi\u0161nji odmor u tom razdoblju, osim ako zbog bolesti nije mogao iskorititi ta prava\u00ab, princip je koji je postavio Sud. Stoga bi Upravni sud u Be\u010du trebao preispitati okolnosti tijekom kojih je radnik u dogovoru s poslodavcem bio ku\u0107i i primao pla\u0107u. Ako je u tom periodu mogao iskoristiti godi\u0161nji odmor, onda nema pravo na nov\u010danu nakadu, ali ako ga zbog bolesti nije iskoristio, ima pravo na nov\u010danu naknadu.<\/p>\n Doma\u0107i Zakon o radu regulira pitanje naknade za neiskori\u0161teni godi\u0161nji odmor. Tako je u slu\u010daju prestanka ugovora o radu poslodavac du\u017ean radniku koji nije iskoristio godi\u0161nji odmor isplatiti naknadu razmjerno broju dana neiskori\u0161tenog pla\u0107enog godi\u0161njeg odmora. Pritom se ne ulazi u detalje je li poslodavac inicirao prestanak radnog odnosa ili sam radnik.<\/p>\n