![\"\"](\"http:\/\/www.szh.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/05\/image-for-article-publication.png\")
<\/a><\/p>\nPodaci o projektu i aktivnostima u okviru projekta<\/strong><\/p>\n Projekt Dogovor o zelenom pametnom transportu (Green.Smart.Transport.Deal \u2013 GSTD), koji je financirala EU, fokusira se na ja\u010danje transnacionalne suradnje me\u0111u socijalnim partnerima kako bi se unaprijedilo sudjelovanje radnika u aktivnostima koje se provode u kompanijama prilikom implementacije Europskog Zelenog dogovora (EGD) u transportnom sektoru. Tako\u0111er za cilj ima da ove aktivnosti razvije na dru\u0161tveno odgovoran na\u010din, uzimaju\u0107i u obzir prava radnika, poslodavaca i okoli\u0161.<\/p>\n Dodatna vrijednost GSTD projekta ogleda se u detaljnijem fokusu na primjenu Europskog Zelenog dogovora na dru\u0161tveno odgovoran na\u010din, s osvrtom na ekolo\u0161ka pitanja, ekonomske interese kompanija i socijalne potrebe radnika u transportnom sektoru. Ovo se posti\u017ee kroz u\u010dinkovitu suradnju prilikom primjene europskih regulativa o implementaciji Europskog Zelenog dogovora.<\/p>\n Potrebno je ista\u0107i da GSTD projekt uklju\u010duje osam organizacija (sindikati i poslodavci) iz \u0161est zemalja: Italije, Poljske, \u0160panjolske, Slova\u010dke, Hrvatske i Sjeverne Makedonije.<\/p>\n Faza istra\u017eivanja provedena tijekom razvojnog dijela projekta obuhvatila je izradu naknadne studije uz rezultate online ankete provedene u svim zemljama partnerima. Ona je ispitala nekoliko tehni\u010dkih aspekata: vozila s niskom emisijom, urbano ozelenjavanje, digitalizaciju i prisustvo Zelenog dogovora u dru\u0161tvu, kao i druga pitanja, a naro\u010dito ona koja se odnose na radnike: uvjeti zapo\u0161ljavanja i ostvarivanje prava na informiranje i konzultiranje, kolektivno pregovaranje i dru\u0161tveni dijalog.<\/p>\n \u017delja nam je\u00a0 u na\u0161em prakti\u010dnom vodi\u010du iznijeti zaklju\u010dke donesene o sudjelovanju radnika i njihovim uvjetima rada, uzimaju\u0107i u obzir osnovni cilj projekta, a koji mogu biti rezimirani na sljede\u0107i na\u010din:<\/p>\n <\/p>\n Radnici smatraju kako im sindikati trebaju pru\u017eiti vi\u0161e informacija o procesima zelene i digitalne transformacije. Navode dva razloga za nedovoljnu koli\u010dinu informacija: nedostatak znanja sindikata o ovom pitanju (nedostatak specijaliziranih obuka) i \u010dinjenica da u pojedinim zemljama ne postoji dovoljan stupanj pravne za\u0161tite kako bi \u00a0sustav informiranja i konzultiranja bio primjenjen.<\/p>\n Iz analize provedene u svakoj od zemalja partnera projekta zaklju\u010duje se \u00a0kako je sada potrebno raditi na razmjeni informacija o planiranim procesima transformacije izme\u0111u vlada i socijalnih partnera (trodjelni dru\u0161tveni dijalog) kako na nacionalnoj, tako i na regionalnoj razini.<\/p>\n Na razini kompanije potrebno je uspostaviti jasne i stroge protokole informiranja i konzultiranja izme\u0111u poslodavaca i sindikata (ili radni\u010dkih vije\u0107a) kako bi se odgovorilo na ove tehnolo\u0161ke promjene i unaprijedila obuka postoje\u0107ih radnika o primjeni novih tehnologija na njihovim radnim mjestima.<\/p>\n Prakti\u010dni vodi\u010d o sudjelovanju radnika<\/em><\/strong> je dio ovog skupa alata, koji je razvijen u okviru projekta i \u010diji je cilj izrada\u00a0 priru\u010dnika za podr\u0161ku i pomo\u0107 pri unapre\u0111enju sudjelovanja radnika<\/strong>, s akcentom na aspekte zapo\u0161ljavanja koji se odnose na zelenu tranziciju gdje, uz stvaranje novih zelenih radnih mjesta, ovo mo\u017ee\u00a0 zna\u010diti i gubitak nekih postoje\u0107ih radnih mjesta, zbog \u010dega je nu\u017eno unaprijediti obuku radnika<\/strong> tako \u0161to \u0107e se obu\u010davati za nova radna mjesta u svojim zanimanjima ili za radna mjesta u drugim zanimanjima. Uz kvalifikaciju radnika, tako\u0111er je potrebno oja\u010dati sustave sudjelovanja radnika, posebno informiranje i konzultiranje, kao i analizirati i unaprijediti za\u0161titu radnika na radnom mjestu<\/strong> uslijed nastanka novih rizika prouzrokovanih ekolo\u0161kom tranzicijom<\/strong>.<\/p>\n S \u010dime se suo\u010davamo u transportnom sektoru uslijed \u2019twin\u2019 tranzicije? Koje radnje poduzima Europska unija? <\/strong><\/p>\n U Strategiji za odr\u017eivu i pametnu mobilnost <\/strong>predstavljena je mapa za usmjeravanje transporta u Uniji ka odr\u017eivoj i pametnoj budu\u0107nosti[1]<\/a>. Jedna od prekretnica na putu ka odr\u017eivoj, pametnoj i otpornoj mobilnosti jeste \u0161iroka uporaba automatizirane mobilnosti do 2030. Strategija uvi\u0111a kako promjene u transportnom sektoru, naro\u010dito one koje se odnose na automatizaciju i digitalizaciju, stvaraju brojne nove izazove i prilike za radnu snagu u transportnom sektoru.<\/p>\n \u2019Twin\u2019 tranzicija <\/strong>odnosi se na preplitanje digitalne i zelene transformacije: ukoliko se ispravno koriste i njima se ispravno upravlja, digitalne tehnologije mogu doprinijeti da ekonomije u\u010dinkovitije koriste resurse, budu (vi\u0161e) cirkularne i klimatski neutralne.<\/p>\n Pristup \u2019twin\u2019 tranzicije uvi\u0111a postojanje ogromne i u velikoj mjeri neiskori\u0161\u0107ene prilike da tehnologija i podaci pomognu pri postizanju ciljeva odr\u017eivosti. Umjesto da se digitalizacijom i odr\u017eivo\u0161\u0107u bavi pojedina\u010dno, strategija dvostruke transformacije kombinira ove kriti\u010dne funkcije kako bi se ostvarile prednosti u vezi s u\u010dinkovito\u0161\u0107u i produktivno\u0161\u0107u. Dvostruka transformacija mo\u017ee utjecati pozitivno tako \u0161to \u0107e dovesti do ozelenjavanja tehnologije, podataka i infrastrukture, dok istodobno ubrzava razvoj odr\u017eivosti u nekoj organizaciji. I dok digitalne tehnologije mogu stvoriti u\u010dinkovite i odr\u017eive izvore energije kako bi se rije\u0161io ovaj kompromis, one tako\u0111er mogu imati i nepovoljan utjecaj<\/u>. Na primjer, obu\u010davanje i pu\u0161tanje u rad modela vje\u0161ta\u010dke inteligencije tro\u0161i energiju i vodu i dovodi do emisije ugljika, bilo u centrima podataka, ra\u010dunalstvu u oblaku (cloud) ili rubnom ra\u010dunalstvu (edge). Ovi nepovoljni utjecaji se ve\u0107 de\u0161avaju i tako\u0111er su obuhva\u0107eni ovakvom tranzicijom ka odr\u017eivoj energiji.<\/p>\n Europski stup socijalnih prava navodi 20 klju\u010dnih na\u010dela i prava koja su neophodna za pravedna i funkcionalna tr\u017ei\u0161ta rada i sustave socijalne skrbi. Stup predstavlja europski pravilnik kojim se osigurava da su zelena i digitalna tranzicija dru\u0161tveno pravedne i fer, kako za korisnike prijevoza, tako i za radnu snagu u transportnom sektoru[2]<\/a>.<\/p>\n U Preporuci Vije\u0107a od 16. lipnja 2022. godine o osiguravanju pravedne tranzicije ka klimatskoj neutralnosti navedene su sveobuhvatne upute dr\u017eavama \u010dlanicama o neophodnim paketima politika kako bi svi bili uklju\u010deni u zelenu tranziciju[3]<\/a>. Cilj digitalne strategije EU<\/strong> jeste da digitalna transformacija koristi ljudima i kompanijama, dok istodobno poma\u017ee ostvarenju cilja klimatski neutralne Europe do 2050. Program politike za digitalno desetlje\u0107e 2030. postavio je digitalne ciljeve, uklju\u010duju\u0107i digitalno kvalificiranu populaciju i visoko kvalificirane stru\u010dnjake u podru\u010dju digitalnog, kao i digitalnu transformaciju kompanija .<\/p>\n U 27 dr\u017eava \u010dlanica EU, oko 10 milijuna ljudi zaposleno je u sektorima prijevoza i skladi\u0161tenja (uklju\u010duju\u0107i po\u0161tanske i kurirske djelatnosti), \u0161to \u010dini 5,2% ukupnog broja zaposlenika[4]<\/a>. Oko 53% njih radi u kopnenom prijevozu (cestovni, \u017eeljezni\u010dki i cjevovodi), 3% u vodnom (pomorski i unutarnji plovni putovi), 4% u zra\u010dnom prijevozu, 26% u pratec\u0301im i skladi\u0161nim djelatnostima (kao \u0161to su rukovanje tovarom, \u010duvanje i skladi\u0161tenje), dok preostalih 14% radi u po\u0161tanskoj i kurirskoj djelatnosti. \u017dene su nedovoljno zastupljene u radnoj snazi transportnog sektora u EU (22%). Analiza starosti radne snage transportnog sektora u EU iz 2015. pokazuje da je udio osoba starosti 30-49 godina bio sli\u010dan udjelu ovih osoba u gospodarstvu u cjelini, ali je udio starijih radnika bio vec\u0301i u transportnom sektoru (36,9% je uzrasta 50-64 godine), dok je udio mla\u0111ih radnika bio manji (12,1% su starosti 15-29 godina)[5]<\/a>.<\/p>\n Transportni sektor je identificiran kao jedan od sektora u kom \u0107e primjena Europskog Zelenog dogovora (i povezanih nacionalnih strategija) iziskivati nove vje\u0161tine i radnu snagu i u kom je kvalificirane radne snage sve manje. Uz manjak nastao zbog zaokreta ka obnovljivim izvorima energije i materijalima, proizvodima i na\u010dinima prijevoza koji su odr\u017eivi i energetski u\u010dinkoviti, ve\u0107 postoji zna\u010dajan manjak radne snage u pojedinim zanimanjima\u00a0 u transportnom sektoru. Od 2017. sva izvje\u0161\u0107a o neuravnote\u017eenostima na tr\u017ei\u0161tu rada u EU navode voza\u010de \u0161lepera i kamiona me\u0111u prvih 10 zanimanja u kojima postoji nedovoljno radne snage. U 2022. godini, voza\u010di autobusa i tramvaja po prvi put su se pojavili me\u0111u prvih 10 zanimanja u kojima je identificiran nedostatak radne snage. Nedostatak radne snage mogao bi ubrzati automatizaciju, \u0161to bi istodobno predstavljalo i priliku da se nadomjesti manjak radnika[6]<\/a>.<\/p>\n Studija \u201eSocijalna dimenzija tranzicije ka automatizaciji i digitalizaciji u transportu s fokusom na radnoj snazi\u201c procijenila je svjesnost, spremnost i vo\u0111enje koje je potrebno zainteresiranim stranama u transportnom sektoru. Do\u0161la je do saznanja da, uop\u0107eno govore\u0107i, u sektoru postoji vrlo niska razina svijesti o utjecaju automatizacije i digitalizacije na radnu snagu u transportnom sektoru. U prosjeku je spremnost zainteresiranih strana u transportnom sektoru za ovu tranziciju ocjenjena kao umjerena. \u010cini se kako sindikati i nacionalna javna tijela vlasti u ve\u0107oj mjeri odgovaraju na promjenu i njome upravljaju nego \u0161to to \u010dine poslodavci. Zainteresirane strane koje su sudjelovale u ispitivanju isti\u010du da, ukoliko su potrebni vo\u0111enje i dodatne mjere, oni prvenstveno trebaju biti usmjereni ka razmjeni znanja i usavr\u0161avanju i izobrazbi radne snage[7]<\/a>. S obzirom na to da poslodavci u transportnom sektoru \u2013 naro\u010dito mala i srednja poduze\u0107a \u2013 nerijetko nemaju znanje o mjerama ili strategijama \u010diji je cilj olak\u0161avanje tranzicije me\u0111u radnom snagom, \u010dini se kako socijalna dimenzija automatizacije i digitalizacije nije prioritet za njih.<\/p>\n Na de\u0161avanja na tr\u017ei\u0161tu rada ne\u0107e utjecati samo tehnologija, uklju\u010duju\u0107i tro\u0161kove i prihva\u0107anje iste, ve\u0107 i drugi faktori poput globalizacije, demografskih promjena, zelene tranzicije, ekonomskih i drugih socijalnih trendova, kao i regulatorno okru\u017eenje. Uz to, tempo automatizacije varirat \u0107e u razli\u010ditim zemljama i regijama, na\u010dinima prijevoza, vrstama zanimanja i vje\u0161tinama i kompetencijama.<\/p>\n Prema nedavnom izvje\u0161\u0107u o buduc\u0301nosti rada u transportnom sektoru, rizik od automatizacije poslova u velikoj mjeri varira u zemljama s vi\u0161im stupnjom industrijalizacije. Izme\u0111u 5,7 i 50 procenata niskokvalificiranih radnika (kao \u0161to su lu\u010dki radnici ili rukovatelji prtljagom) su izlo\u017eeni visokom riziku od automatizacije. Rizik za srednje kvalificirane radnike (kao \u0161to su kvalificirani pomorci ili voza\u010di \u0161lepera) je izme\u0111u 7 i 23 procenta. Najni\u017ei potencijal za gubitak posla uslijed uvo\u0111enja tehnologija automatizacije imaju visokokvalificirani radnici (poput brodskih oficira, pilota zrakoplova i stru\u010dnjaka) i on iznosi do 2 procenta[8]<\/a>.<\/p>\n Europski istra\u017eiva\u010dki projekt SKILLFUL identificirao je poslove i radna mjesta na koje bi najvi\u0161e mogle utjecati trenuta\u010dne i budu\u0107e promjene i doga\u0111anja u europskom sustavu transporta. Me\u0111u radnim mjestima koja bi mogla\u00a0 pretrpiti promjene nalaze se voza\u010di, manuelni rukovatelji, prodavatelji karata i kontrolori, zaposlenici u logisti\u010dkim centrima, kontrolori sigurnosti, slu\u017ebenici za rezervacije i turisti\u010dki agenti. Me\u0111u poslovima za koje se o\u010dekuje da postanu zna\u010dajniji nalaze se menad\u017eeri logistike, logisti\u010dki operateri na terminalima i dispe\u010deri za isporuku, stru\u010dnjaci za vje\u0161ta\u010dku inteligenciju, digitalnu transformaciju, velike koli\u010dine podataka, sigurnost i Cyber sigurnost, zaposlenici u pravnim slu\u017ebama, stru\u010dnjaci za za\u0161titu sigurnosti, kao i operateri automatiziranih vozila i dronova[9]<\/a>.<\/p>\n Usavr\u0161avanje i prekvalifikacija su klju\u010dni za upravljanje zelenom i digitalnom tranzicijom. Postojanje radne snage s pravim vje\u0161tinama doprinosi odr\u017eivom rastu, dovodi do vi\u0161e inovacija i pospje\u0161uje konkurentnost kompanija. Na\u010delo br. 1 Europskog stupa socijalnih prava ka\u017ee da \u2019svatko ima pravo na kvalitetnu i inkluzivnu izobrazbu, osposobljavanje i do\u017eivotno u\u010denje kako bi odr\u017eao i stekao vje\u0161tine koje mu omogu\u0107avaju da u potpunosti sudjeluje u dru\u0161tvu i uspje\u0161no upravlja tranzicijama na tr\u017ei\u0161tu rada\u2019.<\/p>\n Europski istra\u017eiva\u010dki projekt WE-TRANSFORM identificirao je stupanj zna\u010daja razli\u010ditih vje\u0161tina i kompetencija koje su nu\u017ene kako bi se odgovorilo na izazove koje donosi budu\u0107e automatizirano i digitalizirano radno okru\u017eenje, izme\u0111u ostalog i prema vidovima prijevoza[10]<\/a>. Kratka razdoblja obuke mogli bi biti ono \u0161to radnike motivira da sudjeluju u obuci, a poslodavce da je podr\u017ee. Preporuka Vije\u0107a od 16. lipnja \u00a02022. o europskom pristupu mikrokvalifikacijama za do\u017eivotno u\u010denje i zapo\u0161ljivost poziva dr\u017eave \u010dlanice da uspostave pravne okvire kojima \u0107e se olak\u0161ati evidentiranje rezultata u\u010denja (npr. certifikat ili nagrada) iz kra\u0107ih vidova u\u010denja (npr. kratki online kursevi)[11]<\/a>. Sheme poput individualnih naloga za u\u010denje i poticajnog okvira, uklju\u010duju\u0107i usmjeravanje i ocjenjivanje, mogu poticati efektivno prihvatanje obuke u transportnom sektoru[12]<\/a>.<\/p>\n Pravila EU o kvalifikaciji i osposobljavanju voza\u010da autobusa i kamiona nala\u017eu da teme budu obra\u0111ene tijekom periodi\u010dnih obuka kako bi u obzir bio uzet i tehnolo\u0161ki razvoj. Predstoje\u0107a revizija Direktive o strojovo\u0111ama trebala bi pomo\u0107i u prilago\u0111avanju obuke i certifikacije strojovo\u0111a mogu\u0107nostima i zahtjevima digitalizacije \u017eeljezni\u010dkog prometa i olak\u0161ati im prekograni\u010dno upravljanje vlakovima[13]<\/a>.<\/p>\n S jedne strane, od automatizacije i digitalizacije se o\u010dekuje pobolj\u0161anje uvjeta rada u transportnom sektoru,\u00a0 pru\u017eanje vi\u0161eg stupnja sigurnosti i fleksibilnosti (npr. rad s nepunim radnim vremenom) i eliminiranje \u00a0brojnih monotonih i fizi\u010dki zahtjevnih zadataka. Zbog ovog bi sektor mogao postati privla\u010dniji, naro\u010dito \u017eenama i nedovoljno zastupljenim skupinama radnika, kao \u0161to su oni sa povi\u0161enim rizikom od izop\u0107avanja, mladi radnici i radnici s invaliditetom. S druge strane, postoji rizik povi\u0161ene razine stresa za pojedine radnike uslijed osje\u0107aja da se nad njima vr\u0161i konstantan nadzor i kontrola, izme\u0111u ostalog od strane algoritamskih alata za upravljanje ili, uop\u0107eno, vje\u0161ta\u010dke inteligencije[14]<\/a>.<\/p>\n Studija Povjerenstva o socijalnim aspektima u pomorskom sektoru obuhvata preporuke i potencijalne inicijative pomo\u0107u kojih bi se osigurali adekvatni uvjeti \u017eivota i rada za pomorce, uklju\u010duju\u0107i modernizaciju pomorske izobrazbe i osposobljavanja kako bi u obzir bio uzet i tehnolo\u0161ki razvoj. Studija o kontrolorima letenja (ATCO) i zrakoplovno-tehni\u010dkom osoblju kontrole letenja (ATSEP) pru\u017ea pregled trenuta\u010dnih i budu\u0107ih ljudskih i socijalnih pitanja i uvjeta rada koje iznose ovi radnici u dr\u017eavama \u010dlanicama EU[15]<\/a>.<\/p>\n Automatizacija i digitalizacija imat \u0107e utjecaja na sve vidove prijevoza, bili to automatizirani plovni objekti ili vozila ili digitalizirani procesi. Uslijed kombinacije nedostatka svijesti, nedostatka razumijevanja novih zahtjeva i straha od nemogu\u0107nosti da se nosi s promjenama dolazi do sumnje, a povremeno i pru\u017eanja otpora promjenama u transportnom sektoru. U ovakvim okolnostima transportni sektor bi imao koristi od uvo\u0111enja i primjene na\u010dina za bolje upravljanje ovim promjenama. Upravljanje promjenama obuhva\u0107a metode i na\u010dine na koje neka organizacija opisuje i provodi promjene u svojim internim i eksternim procesima kako bi osigurala konstruktivan i koristan prelazak na automatizaciju i digitalizaciju.<\/p>\n Alati za razumijevanje vje\u0161tina (skills intelligence tools) Europskog centra za razvoj stru\u010dnog osposobljavanja (Cedefop) pru\u017eaju dokaze o trenuta\u010dnim i budu\u0107im trendovima u vezi s vje\u0161tinama i tr\u017ei\u0161tem rada. Jedan od ovih alata je Skills-OVATE koji nudi detaljne informacije o radnim mjestima i vje\u0161tinama koje poslodavci tra\u017ee, koriste\u0107i tehnologiju velike koli\u010dine podataka i oglase za poslove na internetu[16]<\/a>. Alat za procjenu digitalnih vje\u0161tina je alat za samoprocjenu koji pojedincima omogu\u0107ava\u00a0 provjeru svojih digitalnih vje\u0161tina, kao i stjecanje uvida u prilike za usavr\u0161avanje koje odgovaraju njihovim potrebama[17]<\/a>.<\/p>\n Informiranje i konzultiranje, pregovaranje kolektivnih ugovora \u2013 radnje koje socijalni partneri trebaju poduzeti<\/strong><\/p>\n Sukladno Na\u010delu br. 8 Europskog stupa socijalnih prava, koji izme\u0111u ostalog ka\u017ee da \u2019radnici ili njihovi predstavnici imaju pravo biti pravodobno informirani i konzultirani o pitanjima koja ih se ti\u010du, a naro\u010dito o transferima, restrukturiranju i spajanju kompanija i kolektivnim otkazima\u2019, planovi za upravljanje promjenama trebaju biti izra\u0111eni na participatoran na\u010din i u bliskoj suradnji s predstavnicima radnika.<\/p>\n Pregovori izme\u0111u organizacija koje zastupaju poslodavce i radnike (socijalni partneri) kroz dru\u0161tveni dijalog i kolektivno pregovaranje doprinose unapre\u0111enju uvjeta rada. U svjetlu razli\u010ditih razina i kvalitete sudjelovanja socijalnih partnera u razli\u010ditim zemljama i nejednake pokrivenosti radnika kolektivnim ugovorima, Komisija je podnijela inicijativu za daljnje ja\u010danje i poticanje dru\u0161tvenog dijaloga s konkretnim radnjama na nacionalnoj razini \u00a0EU. Dana 12. lipnja 2023, Vije\u0107e je usvojilo preporuku o ja\u010danju dru\u0161tvenog dijaloga u Europskoj uniji, u kojoj se navodi nekoliko na\u010dina na koje dr\u017eave \u010dlanice mogu\u00a0 u\u010dvrstiti dru\u0161tveni dijalog i kolektivno pregovaranje na nacionalnoj razini, izme\u0111u ostalog tako \u0161to \u0107e uklju\u010diti socijalne partnere u izradu politika, promovirati koristi dru\u0161tvenog dijaloga i ja\u010dati kapacitet sindikata i organizacija poslodavaca[18]<\/a>.<\/p>\n Dru\u0161tveni dijalog tako\u0111er igra klju\u010dnu ulogu u prilago\u0111avanju poslovnom svijetu koji se mijenja. Okvirni sporazum o digitalizaciji iz 2020, sklopljen izme\u0111u europskih socijalnih partnera iz razli\u010ditih grana industrije, predstavlja primjer spremnosti socijalnih partnera da zajedno oblikuju budu\u0107nost. Isto tako, europski sektorski socijalni partneri u transportnom<\/p>\n sektoru su realizirali brojne zajedni\u010dke projekte u vezi sa automatizacijom i digitalizacijom, koji su obuhvatili zajedni\u010de preporuke njihovim povezanim osobama.<\/p>\n Europska federacija transportnih radnika izradila je skup alata u vezi sa automatizacijom i digitalizacijom za svoje povezane sindikate. On pru\u017ea korisne smjernice za pregovaranje o promjenama s rukovodstvom, uklju\u010dujuc\u0301i model kolektivnog ugovora koji pokriva pitanja automatizacije i digitalizacije[19]<\/a>.<\/p>\n Na kraju bismo \u017eeljeli saop\u0107iti sljede\u0107u poruku:<\/p>\n [1]<\/a> Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions \u2013 Sustainable and Smart Mobility Strategy \u2013 putting European transport on track for the future (COM\/2020\/789 final) (Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vije\u0107u, Europskom ekonomskom i socijalnom odboru i Odboru regija \u2013 Strategija za odr\u017eivu i pametnu mobilnost \u2013 usmjeravanje europskog transporta ka budu\u0107nosti (COM\/2020\/789 kona\u010dna)).<\/p>\n [2] Studija o \u2018Socijalnoj dimenziji budu\u0107eg transportnog sustava u EU u pogledu korisnika i putnika\u2019 iznijela je izazove i prilike koje sa sobom nosi modernizacija transportnog sustava za razli\u010dite skupine korisnika \u2013 uklju\u010duju\u0107i gra\u0111ane koji ne vladaju informacijskim tehnologijama ili imaju ograni\u010den pristup internetu \u2013 te razmotrila potencijalna rje\u0161enja kojim bi se osiguralo da korisnici budu u sredi\u0161tu budu\u0107eg transportnog sustava: Europska komisija, Glavna uprava za mobilnost i promet, Kouris, S., Study on the social dimension of the future EU transport system regarding users and passengers \u2013 Final report<\/em>, Publications Office of the European Union, 2022<\/p>\n [3]<\/a> Council Recommendation of 16 June 2022 on ensuring a fair transition towards climate neutrality 2022\/C 243\/04 (Preporuka Vije\u0107a od 16. lipnja 2022. godine o osiguravanju pravedne tranzicije ka klimatskoj neutralnosti 2022\/C 243\/04) (OJ C 243, 27.6.2022, str. 35).\u00a0\u00a0\u00a0 ,<\/p>\n [4]<\/a> \u00a0Decision (EU) 2022\/2481 of the European Parliament and of the Council of 14 December 2022 establishing the Digital Decade Policy Programme 2030 (Odluka (EU) 2022\/2481 Europskog parlamenta i Vije\u0107a od 14. prosinca 2022. o uspostavljanju Programa politike za digitalno desetlje\u0107e 2030) (OJ L 323, 19.12.2022, str. 4).<\/p>\n https:\/\/commission.europa.eu\/strategy-and-policy\/priorities-2019-2024\/europe-fit-digital-age_en<\/a><\/p>\n 54,6 % ukupnog broja zaposlenika ako se izuzmu po\u0161tanske i kurirske djelatnosti.<\/p>\n <\/a>6European Commission, Eurostat, Jere, N., Corselli-Nordblad, L., Ford-Alexandraki, E., et al., Key figures on European transport: 2022 edition<\/em>, Jere, N. (editor), Corselli-Nordblad, L. (editor), Ford-Alexandraki, E. (editor), Xenellis, G. (editor), Publications Office of the European Union, 2023, https:\/\/op.europa.eu\/en\/publication-detail\/-\/publication\/548fbb23-9d7a-11ed-b508-01aa75ed71a1\/language-en<\/a><\/p>\n <\/a>7European Labor Authority, Report on labor shortages and surpluses \u2013 2022<\/em>, Publications Office of the European Union, 2023<\/p>\n <\/a>8European Commission, Directorate-General for Mobility and Transport, Study on the social dimension of the transition to automation and digitalization in transport, focusing on the labor force: final report<\/em>, Publications Office, 2021<\/p>\n <\/a>9 World Maritime University, Transport 2040: Automation, Technology, Employment \u2013 The Future of Work <\/em>(2019). Reports. 58<\/p>\n <\/a>10 Skills and competences development of future transportation professionals at all levels (https:\/\/www.skillfulproject.eu\/) \u2013 Deliverable D1.1 (2017) Future scenarios on skills and competences required by the transport sector in the short mid and long-term<\/em>.<\/p>\n <\/a>11Workforce Europe \u2013 Transformation agenda for transport automation (https:\/\/wetransform-project.eu\/) \u2013 Deliverable D3.2 Analysis of workforce barriers, needs, skills, and challenges<\/em>.<\/p>\n <\/a>12 Council Recommendation of 16 June 2022 on a European approach to micro-credentials for lifelong learning and employability 2022\/C 243\/02 (Preporuka Vije\u0107a od 16. lipnja 2022. o europskom pristupu mikrokvalifikacijama za do\u017eivotno u\u010denje i zapo\u0161ljivost 2022\/C 243\/02) (OJ C 243, 27.6.2022, str. 10).<\/p>\n <\/a>13 Council Recommendation of 16 June 2022 on individual learning accounts 2022\/C 243\/03 (Preporuka Vije\u0107a od 16. juna 2022. o individualnim nalozima za u\u010denje 2022\/C 243\/03) (OJ C 243, 27.6.2022, str. 26).<\/p>\n <\/p>\n <\/a>14 Directive (EU) 2022\/2561 of the European Parliament and of the Council of 14 December 2022 on the initial qualification and periodic training of drivers of certain road vehicles for the carriage of goods or passengers (codification) (Direktiva (EU) 2022\/2561 Europskog parlamenta i Vije\u0107a od 14. prosinca 2022. o po\u010detnim kvalifikacijama i periodi\u010dnom osposobljavanju voza\u010da odre\u0111enih cestovnih vozila za prijevoz robe ili putnika (kodificiran tekst)) (OJ L 330, 23.12.2022, str. 46).<\/p>\n Directive 2007\/59\/EC of the European Parliament and of the Council of 23 October 2007 on the certification of train drivers operating locomotives and trains on the railway system in the Community (Direktiva 2007\/59\/EC Europskog parlamenta i Vije\u0107a od 23. listopada 2007. o certificiranju strojovo\u0111a koji upravljaju lokomotivama i vlakovima na \u017eeljezni\u010dkom sustavu Zajednice) (OJ L 315, 3.12.2007, str. 51).<\/p>\n <\/a>15Eurofound (2020), Employee monitoring and surveillance: The challenges of digitalization<\/em>, Publications Office of the European Union, Luxembourg.<\/p>\n https:\/\/www.eurofound.europa.eu\/observatories\/eurwork\/industrial-relations-dictionary\/algorithmic-management<\/p>\n <\/a>\u00a016European Commission, Directorate-General for Mobility and Transport, Study on social aspects within the maritime transport sector: final report, Publications Office, 2020<\/p>\n European Commission, Directorate-General for Mobility and Transport, Dhondt, S., Oprins, E., Zon, R., et al., Study on Air Traffic Controller (ATCO) and Engineering Staff (ATSEP) social issues and working conditions: final report, Publications Office, 2021<\/p>\n <\/a>17 Odjeljak \u2018transport i skladi\u0161tenje\u2019 (https:\/\/www.cedefop.europa.eu\/en\/tools\/skills- intelligence\/sectors?sector=04.08) obuhva\u0107a aktivnosti koje se odnose na prijevoz putnika i tereta \u017eeljeznicom, cjevovodima, kopnom, vodom ili zrakom kao i prate\u0107e aktivnosti poput terminala i parkinga, rukovanja tovarom, skladi\u0161tenja, itd. Tako\u0111er obuhva\u0107a iznajmljivanje transportne opreme s voza\u010dem ili operaterom, kao i po\u0161tanske i kurirske aktivnosti.<\/p>\n <\/a>18 Na temelju Okvira digitalnih kompetencija, ovaj besplatni test (https:\/\/digital-skills-jobs.europa.eu\/en\/digital-skills-assessment) pokriva informati\u010dku pismenost i pismenost u vezi s podacima, komunikaciju i suradnju, izradu digitalnih sadr\u017eaja, sigurnost i rje\u0161avanje problema. Cedefop, Understanding technological change and skill needs: skills surveys and skills forecasting<\/em>, Publications Office, 2021, https:\/\/data.europa.eu\/doi\/10.2801\/212891. Drugi prakti\u010dni vodi\u010d (https:\/\/data.europa.eu\/doi\/10.2801\/144881) fokusira se na metode automatiziranog prepoznavanja vje\u0161tina: analize zasnovane na velikoj koli\u010dini podataka i vje\u0161ta\u010dkoj inteligenciji, dok se tre\u0107i prakti\u010dni vodi\u010d bavi tehnologijom i metodima za predvi\u0111anje vje\u0161tina (https:\/\/data.europa.eu\/doi\/10.2801\/307925).<\/p>\n <\/a>19Council Recommendation of 12\u00a0June 2023 on strengthening social dialogue in the European Union (Preporuka Vije\u0107a od 12. juna 2023. o ja\u010danju dru\u0161tvenog dijaloga u Evropskoj uniji)<\/p>\n Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions Strengthening social dialogue in the European Union: harnessing its full potential for managing fair transitions,\u00a0 COM\/2023\/40 final (Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vije\u0107u, Europskom ekonomskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Ja\u010danje dru\u0161tvenog dijaloga u Europskoj uniji: kori\u0161tenje njegovog punog potencijala za upravljanje pravednom tranzicijom, COM\/2023\/40 kona\u010dna)<\/p>\n <\/a>20 https:\/\/www.etf-europe.org\/activity\/eadt\/<\/a><\/p>\n\n
\n