Dobivena je dozvola za gradnju, ugovoreni su izvođači i konačno radovi započinju. Ukupna vrijednost investicije po projektu je oko 30 mil. kuna. Realizacija ovog projekta trebala je započeti prije sedam godin. Građevinska dozvola produžavana je već dva puta i dobro da je do realizacije projekta uopće i došlo.
Na radost mnogobrojnih putnika koji iz Siska, Petrinje i ostalih okolnih mjesta svakodnevno putuju prema Zagrebu usluga će konačno biti onakva kakvu zaslužuju. Da pojasnimo: na godišnjoj razinikolodvorom Sisak prodefilira oko pola miliona putnika (prema prodanim prijevoznim ispravama, iako je stvarni broj puno veći) donoseći prihod od 6mil. Kn. godišnje. I to u sadašnjim uvjetima kada znatnom broju putnika predstavlja nemoguću misiju ući i izaći iz vlaka s ovakvim „peronom“, ako se to uopće može nazvati peron.
Kada danas govorimo o kolodvoru Sisak možemo reći da je kolodvorska zgrada Sisak locirana u 374+489,37 km pruge Zagreb-Sisak-Novska, magistralne pruge M104/MG2. Željeznički kolodvor Sisak nalazi se na k.č.2366/1 k.o. Stari Sisak, koja se vodi kao željeznička pruga. Na parceli k.č. 2410 K.O. Stari Sisak nalazi se kolodvorska zgrada. Pristup području kolodvora i prvog perona omogućen je s južne strane direktno s javne gradske prometnice uz istočno i zapadno pročelje kolodvorske zgrade. Putnički dio kolodvora čini pet kolosijeka s petnaest skretnica različitih tipova, a u produžetku prema Zagrebu prostire se teretni kolodvor Sisak.
Projekt rekonstrukcija kolodvora Sisak uključuje:
Rekonstrukciju kolosijeka, izgradnju pothodnika, perona i nadstrešnica na željezničkom kolodvoru Sisak.
Radovi uključuju:
• rekonstrukciju 1., 2. i 4. kolosijeka s uklanjanjem postojećeg 3. kolosijeka, novi 3. kolosijek postaje prolazan
• izgradnju pothodnika, na lokaciji 374+507,42 km, širine 6,0 m i visine 3,14 m.
• rekonstrukciju prvog perona od 374+422,63 km do 374+582,63 km, visine 55 cm od GRT-a, dužini 160 m i širini 3,25 m, obuhvaća i dio perona uz kolodvorsku zgradu u širini 5,80 m i izgradnju otočnog perona od 374+344,98 do 374+668,98 km, dužine 324 m, visine 55 cm od GRT-a i širine 6,65 m
• uklanjanje postojeće nadstrešnice 1 perona, dimenzija 101,40 x 7,35 m
• izgradnju novih nadstrešnica otočnog perona, dimenzije 150,0 x 6,75m i prvog perona uz zgradu, dimenzija 101,40 x 9,10 m
• izgradnju dizala na svakom peronu
• rekonstrukciju KM
• rekonstrukciju SS-Integra
• rekonstrukciju općih postrojenja jake struje
• rekonstrukciju TK uređaja
• rekonstrukciju drenaže između 1./2. i 3./4. kolosijeka i oborinske odvodnje.
Malo povijesti
Sisački kolodvor jedan je od najstarijih na mreži Hrvatskih željeznica. Željeznička pruga od Zidanog Mosta preko Zagreba do Siska puštena je u promet 1. listopada 1862. godine. No o njenoj gradnji počelo se razmišljati znatno ranije. Pri tome, u prvom planu nisu bili interesi krajeva kroz koje je pruga trebala prolaziti, već prije svega gospodarski i politički interesi Habsburške monarhije, odnosno austrijskih i mađarskih krugova koji su često puta bili u sukobu.
Prvi pripremni radovi počeli su već 1852. godine, no oni su ubrzo obustavljeni zbog problema s izvlastbom zemljišta te zbog financijskih problema. Na kraju, gradnju pruge preuzelo je Društvo južnih željeznica koje je 1862. godine radove privelo kraju.
Pruga od Zidanog mosta do Siska bila je dugačka 125,3 kilometra, a ogranak od Siska do luke Galdovo 2,2 kilometra. Uzduž pruge bilo je izgrađeno deset tipskih kolodvora, a najveći od njih bio je onaj u Zagreb Južnom kolodvoru, današnjem zagrebačkom Zapadnom kolodvoru. Punih trideset godina to je bio jedini središnji kolodvor u Zagrebu.
Druga po veličini bila je prijamna zgrada u kolodvoru Sisak koji je bio i završni kolodvor na toj pruzi. Zbog toga je bio opremljen s više objekata i uređaja u skladu s propisima za takve kolodvore. Tako je uz prijamnu zgradu, koja je bila djelomično podignuta na kat, u kolodvoru bila izgrađena i ložionica s lokomotivskom okretnicom i radionicom za popravak lokomotiva i vagona, vodopostaja, dvije jame za čišćenje vatre, depo za istovar drozge, dvije šupe za drvo i stambena zgrada.
I pored toga što je ta pruga služila prije svega za povezivanje zapadnih dijelova Habsburške monarhije sa istokom, ona je doprinijela i snažnom razvoju gospodarstva, prije svega u Zagrebu i Sisku. U tim gradovima su se uskoro počeli otvarati proizvodni i drugi pogoni koji su zapošljavali nekoliko tisuća radnika.
Tijekom vremena, pruga Zidani most – Sisak postala je jedna od okosnica razvoja željeznice u Hrvatskoj. Ta pruga kao dio X. paneuropskog koridora jedan je od važnijih smjerova ključnih, ne samo za razvoj Hrvatskih željeznica, već i za gospodarsko povezivanje Hrvatske s njenim okruženjem. Samim time i kolodvor Sisak zauzima važno mjesto na mreži Hrvatskih željeznica.
Kolodvor Sisak je veće službeno mjesto Organizacije i regulacije prometa u kojemu se obavlja sastavljanje i rastavljanje vlakova, uvođenje u promet i otkazivanje vlakova, križanje, pretjecanje i mimoilaženje, prihvat i otprema putnika, utovar, istovar i pretovar vagona, te rad s carinskim pošiljkama.
S obzirom na dvije skupine kolosijeka, podijeljen je na dva dijela: putnički i teretni.
U pogledu robnog rada, Sisak je kolodvor općeg tipa za vagonske i carinske pošiljke, a do 1996.g. bio je zapažen na mreži Hrvatskih željeznica po radu s komadnim pošiljkama.
Što dobivamo rekonstrukcijom kolodvora
Rekonstrukcijom kolodvora dobivamo prvenstveno moderan putnički kolodvor koji i pripada gradu veličine Siska i evidentne frekvencije putnika koja će se u svakom slučaju povećati ovom rekonstrukcijom i modernizacijom, ali i realizacijom preduvjeta koji će biti stvoreni. Naime, rekonstrukcijom i modernizacijom kolodvora i kolodvorskih postrojenja biti će stvorena baza za daljnji razvoj planiranog željezničkog prometa na ovom području.
Prema izračunima sadašnja propusna moć ovog dijela pruge iznosi 99 vlakova, a najveća dopuštena brzina vlakova prema Zagrebu iznosi svega 60 km/h izuzevši obnovljeni dio između kolodvora Turopolje-Lekenik-Greda gdje je brzina 140 km/h, a unatoč svemu vozno vrijeme Sisak – Zagreb (50km pruge) traje 1 sat. Rekonstrukcijom kolodvora i preostalih dionica na kojima se predviđa kapitalni remont povećava se brzina vlakova na cijeloj dionici, a time i propusna moć pruge. Isto tako stvara se baza za daljnji razvoj, a to je izgradnja drugog kolosijeka do kolodvora Sunja što će uvelike povećati propusnu moć predviđenog koridornog pravca (sada iznosi cca 30 vlakova na dan, na dionici Su-No 18 vlakova na dan).
Ovim planiranim radovima koji se navezuju jedni na druge ostvariti ćemo u kratkom roku i davnu želju za putovanjem do Zagreba u trajanju od 35 minuta što će uvelike omogućiti razvoj grada Siska, odnosno spajanje resursa Siska i Zagreba te poboljšanje života stanovnika ovog područja.
Politika razvoja grada Zagreba predviđa i usmjerava se prema izmještanju industrije na periferna područja što omogućuje Sisku, uz novu bolju prometnu povezanost, da gradu vrati stari industrijski i proizvodni imidž ali i razvoj, kako u industrijskom tako i u turističkom i poljoprivrednom području, za što Sisak i njegova okolina imaju preduvjete.
Gledano kroz povijest i motive izgradnje pruge mislimo da i danas siščanima i onima koji gravitiraju Sisku neće smetati ini interesi samo da se pruga obnovi i da se skrati vrijeme putovanja prema Zagrebu.
Glavni povjerenik
Hasan Dizdarević