Kako bi se smanjio broj ozljeda na radu i poboljšala kvaliteta te produljio radni vijek radnika, Ministarstvo rada priprema novi Zakon o zaštiti na radu, najavio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić na svečanosti upriličenoj uoči Međunarodnog dana zaštite na radu, 28. travnja.
Obilježavanjem Svjetskog dana zaštite na radu nastoji se utjecati na podizanje razine svijesti o potrebi provedbe zaštite na radu. Zaštita na radu dobit će na značaju skorim ulaskom Hrvatske u EU gdje se sigurnosti radnika posvećuje daleko veća pozornost nego kod nas.
Broj ozljeda na radu, oboljenja od profesionalnih bolesti te uzrokovane štete, ukazuju na visok stupanj neefikasnosti sustava ZNR. Postojeći Zakon donesen je 1997., a neki propisi i pravilnici s područja ZNR nisu mijenjani i duže.
Od 1997. do 2011. evidentirane su 317 774 ozljede. Dijagnosticirano je 2112 profesionalnih bolesti, poginula su 734 radnika što po metodologiji MOR-a znači trošak od više od 12 milijardi kuna.
Izgubljeno je 13 130 933 radnih dana zbog bolovanja što prelazi trošak od četiri milijarde kuna.
Po odredbama Međunarodne organizacije rada i EU, ukoliko su gubici zbog ozljeda na radu i profesionalnih bolesti jednaki ili veći od 2% BDP-a, sustav prevencije je neefikasan i potrebno ga je neodložno unaprijediti.
Ministar je prisutnima predstavio ključne teze novog Zakona.
• Vraćanje medicine rada i jačanje njene suradnje sa stručnjacima zaštite na radu, poslodavcima, radnicima i sindikatima kako bi se broj ozljeda na radu do kraja 2016. smanjio za pet posto godišnje. U istom roku želi se smanjiti broj profesionalnih bolesti za 10 posto godišnje te također za 10 posto broj radnika koji zbog bolesti odlaze u invalidsku mirovinu.
• Doprinos za zaštitu na radu ići će na teret poslodavca, a ne radnika i bit će vezan uz osiguravajuće kuće. Sklapanjem polica obveznog osiguranja za radnike i za poduzeće tvrtke će se osiguravati za zaštitu na radu i one koje budu dobro provodile ZNR imat će od toga bonus, a one koje budu imale smrtnih slučajeva i troškova imat će veću i skuplju policu.
• Povećat će se broj inspektora te uspostaviti ‘data collector’ – sustav koji će nadzirati broj ozljeda na radu te registrirati poslove i tvrtke s učestalim povredama. Predložene mjere obuhvaćaju stroži nadzor i kontrolu poslodavaca. Inspektori će najavljivati svoj dolazak u kontrolu i namjera je da postanu savjetodavni i preventivni faktor a ne isključivo represivni kao do sada.
Neodgovorni poslodavci dobivat će upozoravajuće kartone: “Zeleno rješenje znači da je sve u redu, crveno da nešto nije u redu, dogodila se teža povreda ili smrtni slučaj, a žuti karton koji nalaže poslodavcu da nepravilnosti ispravi u roku osam do deset dana. Umjesto sudova ići ćemo na brže i efikasnije kažnjavanje“ izjavio je Mrsić.
• Dosadašnji nedostatak koordinacije i administrativnih kapaciteta nastojat će se riješiti dogovorom s Državnim inspektoratom. Povećat će se ovlast inspektora, npr. inspektor zaštite na radu moći će nadzirati i područje radnih odnosa, a inspektor rada moći će vršiti nadzor u području radnih odnosa, ali i zaštite na radu.
• Licenciranje stručnjaka: tijekom godine skupljat će bodove edukacijom i na kraju dobivati licencu.
• Ovaj Zakon po prvi put u Hrvatskoj prepoznaje i obrađuje psihosocijalne posljedice mobinga, stresa, monotonog posla, a najavljuje i mjere održavanja radne sposobnosti.
• Procjenu rizika radnog mjesta moći će vršiti sam poslodavac. Obrasci će biti jasni i jednostavni za popunjavanje.
Uz Zakon o zaštiti na radu donijet će se i stupit će na snagu svi pripadajući pravilnici, ali i Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju invalida, kojim se želi potaknuti kvotno zapošljavanje osoba s invaliditetom tako da na određeni broj radnika bude obvezno zaposliti jednu invalidnu osobu.
Upućena je jasna poruka poslodavcima: jedna kuna koju uložite u zaštitu na radu, u prevenciju, uštedjet će vam deset kuna koje bi potrošili na saniranje posljedica.
Od 2003. godine Međunarodna organizacija rada ILO, obilježava “Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu” s naglaskom na prevenciju bolesti i ozljeda na radu. Međunarodna organizacija rada i Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuju kako svake godine na radu smrtno strada oko 2,2 milijuna radnika, uz 260 milijuna ozljeda na radu, te vrlo velikog broja slučajeva profesionalne bolesti.
Hrvatska godišnje bilježi od 22.000 do 25.000 ozljeda na radu. Prema izvješću Državnog inspektorata Zaštite na radu, u Hrvatskoj je prošle godine, na radu smrtno stradala 41 osoba, a godinu dana prije 46 osoba. Prošle je godine 1300 osoba teško ozlijeđeno na radu, a godinu prije 1071 osoba. Od ukupno 25.000 ozljeda na radu, 800 ih se smatra teškim.
Odlukom Vlade RH u travnju 2007. godine osnovano je Nacionalno vijeće za zaštitu na radu kao savjetodavno tijelo Vlade RH, a Hrvatski sabor donio je odluku o proglašenju – Nacionalni dan zaštite na radu (28. travanj).