Izostankom pravodobnog i potpunog obavješćivanja radničkog vijeća i sindikata HŽ Cargo je prekršio cijeli niz odredbi Zakona o radu, jer je onemogućio sagledavanje utjecaja odluke o višku radnika na položaj radnika i tako doveo u pitanje temeljnu svrhu sindikata i radničkog vijeća: zaštitu i promicanje interesa radnika.
U ovakvim uvjetima koordinirani napori radničkih vijeća i sindikata postaju važniji nego ikad.
Iako se u svijetu radnička vijeća smatraju dijelom modernog demokratskog sindikalizma u Hrvatskoj se dogodio presedan – Prdsjednica Glavnog radničkog vijeća HŽ Carga najprije je zatražila intervenciju policije kako bi predstavnike dva sindikata onemogućila u korištenju prava iz članka 153. Zakona o radu, to jest zabranila im nazočnost sjednici, a zatim jednostavno nije htjela održati sjednicu Glavnog radničkog vijeća sazvanu radi dodatnog savjetovanja s poslodavcem, vezano uz najavu donošenja odluke o višku radnika i već poimenice izlistanih 320 radnika viška.
Činjenica je da je Glavno radničko vijeće dodatno savjetovanje s Poslodavcem i transparentniju primjenu kriterija za izlučivanje viška radnika zatražilo upravo 7. svibnja temeljem dokumenta – Preporuka za postupanje radničkih vijeća i radnika HŽ Carga – koji su im taj dan uručili predstavnici Sindikata željezničara Hrvatske i Sindikata hrvatskih željezničara.
No isto tako je činjenica da je zakazano dodatno savjetovanje Glavnog radničkog vijeća i kompletnog menadžmenta bio igrokaz jer ni predsjednica vijeća ni članovi vijeća ( osim predstavnika radničkog vijeća organizacijske jedinice Sjever), a ni Uprava, nisu na sjednicu donijeli nikakve materijale, uključujući sporne liste viška, pristigle primjedbe na listu i zahtjeve za zaštitu prava, koji bi im poslužili za dodatna pojašnjenja.
Na sva pitanja koja su pojedinačno postavljali članovi Glavnog radničkog vijeća odgovor predstavnika Poslodavca bio je, dođite kasnije u kancelariju, ovdje nemamo dokumente.
Predsjednica Glavnog radničkog vijeća, Marija Stefanov, izdiktirala je direktoru Donaldu Neraliću tekst zapisnika o neodržanoj sjednici, koji nije dala na usvajanje prisutnim članovim Glavnog radničkog vijeća, a na upit člana Glavnog radničkog vijeća, odbila mu je dati kopiju zapisnika.
Prije nego što tekst “zapisnika” bude službeno usvojen na idućoj sjednici vijeća, za očekivati je da će biti objavljen na službenom portalu HŽ Carga. To je, uz kontroverzni Blog SSHŽC, novi medijski prostor koji koristi Marija Stefanov (za što je potrebno izričito odobrenje direktora, sukladno pravilima o korištenju i objavljivanju na Portalu objavljenim u Službenom vjesniku HŽC).
Poslodavac je istovremeno zatvorio dijaloška „vrata“ reprezentativnom Sindikatu željezničara Hrvatske i već mjesecima odbija svaku komunikaciju i zakazivanje traženog sastanka.
Ni Danijel Krakić sa suradnicima, a ni Marija Stefanov na čelu Glavnog radničkog vijeća ne daju odgovor: Zašto ne žele spašavati HŽ Cargo i ono najvažnije, zašto svojim nečinjenjem guraju radnicima HŽ Carga i svim građanima Hrvatske glavu pod vodu?
Država će podmiriti 800 milijuna kuna dosadašnjeg duga HŽ Carga. Dodatno, 10. travnja država je dala jamstvo za novih 250 milijuna kuna zaduženja koji HŽ Cargo za godinu dana mora vratiti uz kamatu – jednokratno!!
Od tih 250 milijuna ni jedna lipa se ne ulaže u popravak lokomotiva koje su više nego nužne za izvršavanje postojećeg posla, a kamoli za povećanje prijevoza tereta željeznicom. Naprotiv, ministrov plan restrukturiranja i plan Uprave HŽ Carga podrazumijeva i njime se očekuje novi pad obujma prometa oko 14%. Taj obujam tereta se svjesno prepušta nekome, što zdušno podržava i „predstavnica“ radnika Stefanov.
U suprotnom, zalagali bi se za popravak lokomotiva, zadržavanje ugovorenog prijevoza, omogućavanje zadržavanja radnih mjesta radnicima, rasterećenje nacionalnog budžeta u budućnosti te, napokon, završetak ove višemjesečne agonije kojom su pogođene brojne obitelji.
Zbog nečinjenja i nepoštivanja odredbi Zakona o radu, rada na štetu radnika, posebno na štetu određene skupine radnika, u postupku je podnošenje tužbe sudu za razrješenje članova Glavnog radničkog vijeća