Na Vijeću ministara u lipnju očekuje se izjašnjavanje ministara prometa zemalja članica Europske unije o stavovima vlade pojedine zemlje članice o najspornijim pitanjima unutar političkog stupa 4. željezničkog paketa.
Ministar Hajdaš Dončić morat će odgovoriti na pitanja:
– Kakav je stav Hrvatske vlade po pitanju otvorenog pristupa natjecanju za prijevoz putnika željeznicom u domaćem prometu ?
Je li za omogućavanje „branja vrhnja“ privatnicima na isplativim putničkim linijama poput Westbahn u Austriji ( Salzburg – Beč), HKX u Njemačkoj ( Köln – Hamburg) ili NTV ( high – speed linije Milan – Rim ), a za ostavljanje na proračunu onih neisplativih?
– Kakav je stav Hrvatske vlade u vezi s otvaranjem tržištu obveze pružanja usluge javnog prijevoza putnika željeznicom ?
Je li za zadržavanje trenutnih PSO Uredbi koje omogućavaju direktnu dodjelu pružanja usluge javnog prijevoza ili je za uvođenje obveze javnog natječaja u cijeloj Europi čemu se protive brojne države članice?
– Kakav je stav Hrvatske vlade u vezi bolje zaštite radnika to jest, je li za obvezno uvođenje socijalnih klauzula i obvezni prijenos osoblja u slučaju promjene operatera kao posljedice tržišnog natjecanja u pružanju javne usluge željeznicom?
– Kakav je stav Hrvatske vlade u vezi integriranih željezničkih poduzeća ?
Je li za zadržavanje postojećih zakona, ili za uvođenje strožih uvjeta u slučaju zadržavanja integrirane željeznice? Ili je za potpuno razdvajanje upravljanja infrastrukturom i pružanja usluga prijevoza čemu se protive značajne, uspješne europske željeznice?
U očekivanju zasjedanja Vijeća ministara mnoge zemlje već sad vrše svojevrstan pritisak i izražavaju svoje stavove.
Zemlje Beneluksa uputile su zajedničku izjavu kojom šalju jasnu poruku Europskoj komisiji da žele zaustaviti uništavanje nacionalnog željezničkog poduzeća.
Iskusno, stručno, visoko motivirano željezničko osoblje temelj je dobre konkurentne usluge. Belgija, Nizozemska i Luxemburg žele zadržati mogućnost direktne dodjele pružanja javne usluge prijevoza željeznicom, što znači da ne podržavaju otvaranje domaćeg putničkog prijevoza željeznicom u predloženom obliku.
Nakon što je Europski parlament odlučio o svojoj pregovaračkoj poziciji vezanoj uz politički stup IV željezničkog paketa red je na Vijeću ministara definirati svoj stav tijekom budućeg talijanskog EU predsjedavanja koje će početi 1. srpnja 2014. godine.
Očekuje se da će zemlje članice imati svoj stav već u prvom krugu rasprave na sljedećoj sjednici Vijeća 5. lipnja 2014 na kojoj bi od svakog ministra prometa moglo biti zatraženo da izrazi opći stav svoje zemlje.
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture ishitrenim stavom o razdvajanju željeznice na tri nezavisna poduzeća, pogubno je utjecalo na hrvatske željeznice i korisnike usluga željeznice. U uvjetima neodržavane infrastrukture, nedostatnog broja vlakova i lokomotiva, razdvajanje željeznica vodi i HŽ Putnički prijevoz i HŽ Cargo u nemogućnost opstanka na tržištu.
Građanima Hrvatske, posebno željezničarima, izuzetno je važan stav Hrvatske – punopravne članice Europske unije, o načinu na koji će biti reguliran željeznički sektor.
Ministarstva Njemačke, Austrije, Luxemburga i Italije već su jasno izrazila svoje protivljenje prijedlogu razdvajanja integriranih željezničkih poduzeća. Ministarstva Belgije, Nizozemske, Luxemburga jasno su izrazila protivljenje u odnosu na predložene promjene PSO Uredbe (uvođenje obveznog raspisivanja natječaja za ugovore o javnim uslugama počevši od prosinca 2019. godine kao i uvođenje posebnog pravila koje određuje maksimalni godišnji obujam prijevoza putnika željeznicom po svakom ugovoru javnih usluga).
Kod javnog željezničkog prijevoza putnika javljaju se posebna pitanja opterećenosti ulaganjima i troškovima infrastrukture pa je u slučaju javnih usluga PSO Uredba dopuštala svakom nadležnom tijelu države članice, u kontekstu ugovora o javnim uslugama, odabir svojeg operatera javnih usluga prijevoza putnika. Uzevši u obzir različite načine na koje države članice organiziraju svoje područje u ovu svrhu, nadležnim tijelima je iz opravdanih razloga bilo dozvoljeno da izravno sklapaju ugovore o javnim uslugama za željeznički promet.
Ova mogućnost se 4. Paketom dovodi u pitanje jer se uvodi obvezno raspisivanje natječaja za pružanje javne usluge prijevoza putnika željeznicom.
Ako zaključenje ugovora o javnim uslugama za sobom povlači promjenu operatera javne usluge, nadležna tijela trebala bi moći zatražiti od odabranog operatera javne usluge da primijeni odredbe Direktive Vijeća 2001/23/EZ od 12. ožujka 2001. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na zaštitu prava zaposlenika u slučaju prijenosa poduzeća, pogona ili dijelova poduzeća ili pogona (5). Ova Direktiva ne sprečava države članice da zaštite one uvjete prijenosa prava zaposlenika koji nisu obuhvaćeni Direktivom 2001/23/EZ i na taj način, ako je to prikladno, uzmu u obzir socijalne standarde ustanovljene nacionalnim zakonima i drugim propisima odnosno kolektivnim ugovorima ili sporazumima između socijalnih partnera.
Postojeća Direktiva je upotrebom izraza poput: “trebala bi moći” “ne spriječava” slabo zaštitila radnike u slučaju da država zaključi ugovor o javnim uslugama s “drugim operaterom”, a uz obvezni natječaj zaštita bi bila još slabije primjenjiva. Sindikati i neke države traže da se taj dio zaštite čvršće i obveznije regulira.
Čije će interese zastupati i čije će stavove na Vijeću ministara prezentirati Hajdaš Dončić?
Zajedničke inicijative država članica proširene su i na teretni željeznički prijevoz. Takozvanom Mannheimskom deklaracijom traži se donošenje žurnih mjera za zaustavljanje pada prijevoza tereta željeznicom.
Usluge u željezničkom sektoru Europe bilježe dodatni pad u iznosu od 3% u razdoblju od lipnja do rujna 2013. Danas željeznički prijevoznici mogu računati na prijevoz manje od jedne petine ukupnog volumena tereta. dramatični nesrazmjer pogađa europske prometne arterije. Otklon između različitih modela prometa na štetu je željeznice. Akcija mora biti poduzeta odmah kako bi se zaustavio taj trend, poručuju sindikalci i predstavnici željezničkih teretnih kompanija Europe.