Vlada Republike Hrvatske priprema Akcijski plan za uspostavu sustava plaća te za usklađivanje plaća sa produktivnošću koji se sastoji od niza mjera i aktivnosti koje će se provoditi u 2015. i 2016.
Akcijski plan Vlada temelji na rezultatima Analize prakse utvrđivanja i određivanja plaća, koja je dovršena u 2014., a kojom su neovisni hrvatski stručnjaci iznijeli „određene preporuke o poduzimanju određenih mjera koje bi imale za cilj uspostavu sustava cjelokupne politike plaća u Republici Hrvatskoj“.
Posebnim nedostacima sadašnjeg sustava politike plaća navode se velike nejednakosti između privatnog i javnog sektora, uključujući poduzeća u državnom vlasništvu, proširenje kolektivnih ugovora na stranke koje nisu potpisnice i poteškoće povezane s prestankom važenja zastarjelih ugovora.
Istraživanja su proizvodnost domaćih radnika i plaće uspoređivala s onom njemačkih, a koristili su se BDP-om po glavi stanovnika pa su dobivali rezultate da produktivnost njemačkog radnika za više od 200 posto premašuje produktivnost hrvatskog radnika, prema čemu ispada da su hrvatski radnici preplaćeni.
Upravo iz te analize koja se temelji na potpuno krivom pristupu donio se zaključak kako je razina produktivnosti u RH ispod razine plaća i kasnije se to odrazilo na sadržaj svih dokumenata Europskog semestra u dijelu koji se odnosi na politiku plaća.
Europska komisija je temeljem te Analize smatrala da bi trebalo uslijediti konkretno djelovanje politike pa preporučuje Hrvatskoj da u razdoblju 2015. – 2016. poduzme čitav niz mjera.
Na te preporuke Vlada odgovara mjerama od kojih neke dobrano zadiru u slobodu kolektivnog pregovaranja:
- Stvaranje uvjeta za brže i lakše restrukturiranje poduzeća, čime se utječe na prilagodbu poduzeća poslovnom okruženju i utječe na konkurentnost
- Ujednačavanje postupovnih odredbi u kolektivnim ugovorima u javnim poduzećima
- Prilagodba plaća produktivnosti
- Početak procesa kolektivnog pregovaranja kako bi se izmijenile pojedine postupovne odredbe kolektivnih ugovora radi postizanja zacrtanih ciljeva
- Osnivanje udruge poslodavaca javnih poduzeća
- Analiza kolektivnih ugovora javnih poduzeća u pretežito državnom vlasništvu (srpanj 2015. godine)
U listopadu 2015. predviđena je Izrada novog Zakona o plaćama u javnom sektoru kojim će se uređivati plaće i druga materijalna prava za koja se sredstva osiguravaju u državnom proračunu odnosno u riznici zaposlenih u javnom sektoru, sustav praćenja plaća, osnove klasifikacijskog sustava, kao i druga pitanja od značaja za sustav plaća.
Do sada se u Hrvatskoj sadržaj i struktura kolektivnog ugovora nije znatno mijenjala nego se eventualno od ciklusa do ciklusa usklađivalo visinu određenih prava, dok je struktura prava uglavnom stabilna.
Većina sadržaja kolektivnih ugovora odnosi se na materijalna prava zaposlenih, što je i razumljivo s obzirom da je upravo reguliranje tih prava osnovna svrha kolektivnog pregovaranja. U tom pogledu kolektivni ugovori najčešće reguliraju osnovna pitanja visine i načina izračuna osnovne plaće, dok je najveći dio posvećen različitim vrstama ostalih materijalnih prava radnika.
Upravo na ovim odnosima Vlada priprema izravnu intervenciju, a društva Hrvatskih željeznica su očigledno dobar poligon za vježbu.
Stav sindikata je da politiku plaća unutar svih poduzeća treba provoditi ovisno o mogućnostima pojedinog poduzeća i svaka centralizirana koordinacija kolektivnog pregovaranja u javnim poduzećima, osim nelogičnosti jer pripadaju različitim djelatnostima, a time i različitim granama, u sebi sadrži elemente narušavanja slobode kolektivnog pregovaranja i bila bi izravni udar na temeljne konvencije MOR-a br. 87 i 98 i Europsku socijalnu povelju.
Međutim, osim preporuka u području određivanja plaća kroz savjetovanje sa socijalnim partnerima te u skladu s nacionalnom praksom Europska komisija i Vijeće Europske unije uporno ponavlja još jednu važnu preporuku:
Povećati transparentnost i odgovornost u sektoru javnih poduzeća, osobito u pogledu imenovanja na upravne funkcije i s tim povezanih stručnih zahtjeva.
Na ovu preporuku se Vlada oglušila iako Europska komisija smatra da nadzor nad javnim poduzećima nije cjelovit, osobito nad poduzećima osnovanima na lokalnoj razini i društvima kćerima velikih javnih poduzeća. Potreban je daljnji napredak u kvaliteti upravljanja, među ostalim i u vezi s jačanjem i usklađivanjem nadzora nad različitim poduzećima u državnom vlasništvu.
Imenovanje članova uprave nije transparentno, a stručni uvjeti relativno su blagi, čime se narušava dobro upravljanje državnom imovinom, zaključuje Europska komisija u svom Izvješću.
Nismo preplaćeni, već potplaćeni jer pravi je pokazatelj za proizvodnost, i prema preporuci Europske unije, bruto dodana vrijednost, a taj pokazatelj gledate po zaposlenom, tada ta razlika između njemačkog i hrvatskog radnika pada na manje od 200 posto i ispada da plaća hrvatskog radnika ne pokriva njegovu produktivnost, nego je manja od one koja bi trebala biti. (Krešimir Sever, NHS)
„Nije naša produktivnost, koja je na razini 60 posto produktivnosti EU-a, krivnja radnika, nego se radi o organizaciji države i organizaciji sustava. Najtraženiji radnici u Njemačkoj i Austriji su hrvatski radnici. Kod nas radnici, koje se zna nazivati lijenima, nesposobnima i neobrazovanima, rade za plaću od 3000 do 4000 kuna, a kad odu u Ameriku, Njemačku i Australiju, s istim sposobnostima i obrazovanjem, nađu posao za četiri do 10 puta veću plaću, za dvije do tri tisuće eura.“ (prof. dr. Ljubo Jurčić, SLOBODNA DALMACIJA)