Glavni tajnik Europske konfederacije sindikata (ETUC) uoči prvomajskog prosvjeda posjetio je u 21. travnja 2017. godine NHS i SSSH, dvije središnjice koje su jedine hrvatske članice ETUC-a.
Tim povodom održan je u Vladi RH sastanak s predsjednikom Vlade RH Andrejem Plenkovićem i ministrom rada i mirovinskoga sustava Tomislavom Ćorićem te njihovim suradnicima, a sastanku su prisustvovali i predstavnici NHS-a, i SSSH-a.
Razgovaralo se o Vladinim reformama i dijalogu sa socijalnim partnerima, ali i o kampanji ETUC-a za veće plaća i kvalitetna radna mjesta, Europskom semestru i izradi Nacionalnog programa reformi koji Vlada RH do kraja travanja mora uputiti Europskoj komisiji, budućnosti Europe, reviziji Direktive o upućenim radnicima, sustavu kolektivnog pregovaranja, trenutačnim problemima u RH i socijalnom dijalogu u RH, ali i na razini EU.
Luca Visentini naglasio je kako na razini EU postoji dijalog socijalnih partnera koji je potrebno osnažiti na razini svih država članica ističući posebno važnim sudjelovanje sindikata u procesu Europskog semestra, pitanje plaća u gospodarstvu te daljnje jačanje socijalnog i mirovinskog sustava.
Nakon sastanka s predsjednikom Vlade, održan je sastanak vodstava NHS-a i SSSH sa glavnim tajnikom ETUC-a.
Potrebno je povećati plaće u Hrvatskoj kako bi se povećala unutarnja potražnja, podržala ekonomija, povećala produktivnost i konkurentnost, a visina plaća u tom je smislu izuzetno važna. Povećanje plaća je situacija koja koristi svima: radnicima, tvrtkama i općem stanju eonomije”, ponovio je Luca Visentini na sastanku sa sindikalcima.
Govorio je i o važnosti povećanja minimalne plaće i jačanja kolektivnog pregovaranja u Hrvatskoj te sprečavanja penalizacije radnika reformom mirovinskog sustava. Spomenuo je i izrečeni stav Vlada Republike Hrvatske da će podržati Europski stup socijalnih prava.
Usporedo s globalizacijom rasle su i socijalne nejednakosti. Stručnjaci upozoravaju da plaće zaposlenih na razvijenom Zapadu već 40 godina stoje u mjestu, ili realno padaju, a iz Međunarodnog monetarnog fonda objavljeno je da »udio u nacionalnim dohocima, koji se isplaćuje radnicima, pada od 1980-ih godina«. Istodobno se udio kolača koji se preraspodjeljuje u korist kapitala povećava pa su radnici u sve većem gubitku.
Čak je i izvršna direktorica MMF-a Christine Lagarde predložila vladama da povećaju minimalne plaće, tamo gdje je to moguće, kao i da ojačaju progresivno oporezivanje. To znači da bogati trebaju plaćati daleko veće poreze od siromašnih. »MMF-ova istraživanja pokazuju da će izbjegavanje pretjeranih nejednakosti pomoći gospodarskom rastu«, izjavila je direktorica MMF-a.
Pretjerana nejednakost i osiromašivanje radnika zabrinula je MMF ali i ostale financijske institucije koje su desetljećima zaštitnik isključivo interesa kapitala, a sada predlažu mjere u korist radnika, ne zbog iznenada probuđene savjesti nego zbog bojazni da će sve više država samoinicijativno krenuti u zatvaranje tržišta i zaštitu interesa svojih građana jer države i njihova gospodarstva moraju djelovati za sve ljude, a ne samo u korist povlaštene manjine.
