Razgovor s predsjednikom Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željkom Ukićem
Razgovarao: Zoran Maršić
Što uvođenje Integriranog prijevoza putnika znači za HŽ Putnički prijevoz?
Sukladno pozitivnoj europskoj praksi uvođenje integriranoga javnog prijevoza putnika definirano je u ciljevima i mjerama Strategije prometnog razvoja RH (2017. – 2030.), a Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture priprema Zakon o integriranom javnom prijevozu putnika u cilju poboljšanja mobilnosti i podizanja razine kvaliteta života građana RH. S obzirom da je uvođenje integriranog prijevoza jedan od osnovnih mehanizama kojima se jamči transparentnost i učinkovitost usluge javnog prijevoza, HŽ Putnički prijevoz bi razvojem IPP-a unaprijedio poslovanje kroz dugoročne razvojne planove, čime bi se povećao broj putnika, a time i prihodi.
Uvođenje integriranog prijevoza predstavlja novu uslugu za naše korisnike, i to uslugu koja će biti kvalitetnija i jeftinija. Putnici bi imali učestalije polaske vlakova i autobusa, kraće bi putovali jer bi se prijevoznici susretali u točkama integracije, a sve to rezultiralo bi poboljšanom mobilnošću. U tom cilju HŽPP će nastaviti sa započetim aktivnostima oko uvođenja zajedničkoga tarifnog modela i integriranog prijevoza putnika kroz ugovornu suradnju regionalne samouprave i drugih prijevoznika, osobito na području velikih gradova. Nadamo se da će uvođenje integriranog prijevoza rezultirati povećanjem broja putovanja javnim prijevozom, čime će se smanjiti broj osobnih automobila na cestama, povećati sigurnost u prometu i smanjiti emisije štetnih plinova u okoliš.
Koje je aktivnosti HŽ Putnički prijevoz pokrenuo u smjeru uvođenja integriranog prijevoza putnika?
Pokrenuli smo niz aktivnosti. Uvođenjem integriranog prijevoza putnika oko većih gradova cijene prijevoznih mjesečnih karata segmentiraju se u 4 ili 5 zona, odnosno na 60 minuta putovanja od grada u kojem se uvodi integrirani prijevoz.
U proteklih godinu dana obišli smo mnogo jedinica lokalne i regionalne samouprave u cilju promoviranja integriranog prijevoza. S obzirom da je u svibnju ove godine na snagu stupio novi Zakon o cestovnom prometu prema kojemu jedinice lokalne i regionalne samouprave od 2019. imaju novu ulogu u organizaciji javnog prijevoza putnika na svom području, taj je zakon otvorio vrata uvođenju integriranoga javnog prijevoza putnika. Prema Zakonu za to su nadležni županijsko upravno tijelo za promet, upravno tijelo za promet općine ili grada, a kada se usluga pruža na pilot-području ili području više jedinica regionalne ili lokalne samouprave, nadležno je resorno ministarstvo ili pravna osoba koju su jedinice regionalne samouprave osnovale radi integracije sustava javnog prijevoza uz suglasnost MMPI-a. Iz razgovora s čelnicima županija, gradova i općina zaključili smo da je veći dio njih zainteresiran za unaprjeđenje javnog prijevoza jer su svjesni dobrobiti za građane. Oni žele građane zadržati na svom području te im olakšati prijevoz do mjesta rada i školovanja. Razgovarali smo i s privatnim autobusnim prijevoznicima, od kojih je dio također zainteresiran za suradnju. U 2019. cilj nam je te razgovore i formalizirati kroz zaključivanja sporazuma i ugovora.
Zagovornici integriranog prijevoza navode višestruke koristi od integriranog prijevoza, koji su najbolji primjeri koji danas funkcioniraju?
Dobrih primjera je mnogo. Integrirani prijevoz već godinama funkcionira u više europskih zemalja. U dijelu zemalja baziran je na području regija ili većih gradova s okolicom, a u dijelu zemalja organiziran je na području cijele zemlje. O tome smo razgovarali s kolegama iz Slovenskih željeznica jer nam je njihov model izuzetno zanimljiv. Uvođenje integriranog prijevoza u Sloveniji upravo je bilo namijenjeno boljoj dostupnosti javnog prijevoza učenika i studenata. IJPP u Sloveniji je uveden 2016. i u njemu sudjeluje 35 prijevoznika, a koristi ga više od 90.000 putnika. Slovenski prijevoznici zadovoljni su rezultatima te trenutačno razmatraju proširenje sustava na sve kategorije građane.
Na koje prepreke nailazite pri uvođenju integriranog prijevoza putnika?
Dio dionika pruža otpor najviše zbog toga što smatraju da bi takav sustav prijevoza rezultirao manjim brojem putnika i manjim prihodom. Mi zaista smatramo da to nije tako, osobito ako se vodimo primjerima uhodanog integriranog prijevoza na području Zagreba i Splita. Dok nije bilo zajedničke karte, putnici su se vozili samo s jednim ili dva prijevoznika, pri čemu su i jednom i drugom prijevozniku plaćali pune cijene karata. Sada broj putnika koji koriste zajedničku kartu kontinuirano raste, što znači da oba prijevoznika imaju više putnika. Zajednička karta je za putnike jeftinija pa se radije odlučuju za javni prijevoz nego za korištenje osobnih automobila. Podjela prihoda stvar je dogovora i nama kao jedinom željezničkom operateru cilj je privući što više građana da koriste javni prijevoz, i željeznički i cestovni. Od toga imaju korist svi prijevoznici, a rasterećuju se prometnice, smanjuju se gužve na ulasku u veće gradove, prijevoznici racionalnije raspolažu svojim kapacitetima, nema paralelnih linija na istoj relaciji. Suradnju s privatnim autobusnim prijevoznicima treba sagledati upravo na taj način, da nitko nikome ništa ne uzima, već da svi rade u cilju smanjenja individualnog prijevoza te organizacije i promoviranja kvalitetnoga javnog prijevoza. Kao što sam spomenuo, to je navedeno i u Strategiji prometnog razvoja RH. Svi dionici moraju integrirani prijevoz prepoznati kao bitan čimbenik u razvoju sustava održive mobilnosti. Za unaprjeđenje integriranog prijevoza potrebna je sinergija ministarstva, županije, gradova i općina te autobusnih i željezničkog prijevoznika.
Kakav utjecaj na radnike ima uvođenje integriranog prijevoza putnika (naravno ovdje mislimo na potreban broj radnika)?
S obzirom da nemamo namjeru smanjivati volumen usluge, radnici od toga mogu imati samo koristi. Više putnika znači da treba i više radnika, više prihoda od prodanih karata znači da će biti i mogućnosti za bolje plaće. Do sada smo u suradnji s javnim, odnosno gradskim autobusnim prijevoznicima uveli integrirani prijevoz u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci. U prva tri grada zadovoljni smo rezultatima, a na riječkom području moramo još poraditi na promociji zajedničke usluge nas i Autotroleja. Uvođenje integriranog prijevoza rezultira dodatnim uvođenjem vlakova pa je i to dobar pokazatelj smjera razvoja HŽPP-a za naše radnike. Odradimo li dobar posao u pregovorima s ostalim potencijalnim partnerima, neće biti bojazni za naše radnika, a nama je zaista cilj da im osiguramo što više posla. A u tom smjeru ide i nova suradnja na splitskom području gdje bi od ljeta 2019. trebalo voziti 50-ak vlakova u funkciji splitskog metroa. To je uspješan primjer suradnje svih dionika, pri čemu je gradskim vlastima cilj smanjiti zagušenost prometa u centru Splita pa žele turističke autobuse preusmjeriti na novi autobusni kolodvor koji će biti sagrađen u Split Predgrađu, a putnici će se do centra grada prevoziti vlakovima.
Iz primjera uvođenja integriranog prijevoza u Republici Sloveniji vidljivo je da su uvedene nove tehnologije te niz drugih promjena u poslovanju prijevoznika. Sve navedeno zahtjeva ulaganje u radnike u smislu unaprjeđenja vještina što zahtijeva predviđanje promjena i sukladno tome planiranje i upravljanje ljudskim potencijalima. Kako HŽ Putnički prijevoz planira odgovoriti na ove izazove?
Slovenski primjer napravljen je kroz informatički sustav kojim upravlja jedan upravitelj za cijelu Sloveniju, obuhvaća sve prijevoznike koji obavljaju javni prijevoz u međumjesnom prometu i mjesnom prometu, ima 265 prodajnih mjesta, koriste 1.500 mobilnih terminala za prodaju, registraciju i provjeru karata, a putnici imaju pametne kartice. Spremni smo odgovoriti i na taj izazov. To znači spajanje prodajnih sustava HŽPP-a i drugih prijevoznika te podrazumijeva i određene nadogradnje i nova ulaganja, a za naše radnike bit će organizirane potrebne edukacije za korištenje sustava.
Na nedavno održanom okruglom stolu mogli smo čuti da je bitno provesti istraživanje potreba putnika, kako HŽ putnički prijevoz planira provesti istraživanja?
Istraživanja prijevoznog tržišta sastavni su dio prilikom uvođenja integriranog prijevoznog sustava. Dio istraživanja već je proveden, primjerice prilikom izrade Masterplana za uvođenje integriranog prijevoza putnika na području regije Sjeverna Hrvatska. I Savez za željeznicu proveo je istraživanja o tome što građani očekuju od javnog, odnosno integriranog prijevoza. Rezultati europskih i hrvatskih istraživanja pokazuju da građani rado koriste javni prijevoz ako je prijevoz funkcionalan, učestao i ako su im dostupne sve potrebne informacije. Građani svakodnevno imaju potrebu za putovanjem, bilo na posao, u školu ili na studij, bilo za odlazak liječniku ili na druge aktivnosti. Temelj uvođenja IJPP-a moraju biti interdisciplinarna istraživanja koje pokazuju potrebu naših korisnika.
Koga vidite partnerima koji vam mogu pomoći u cjelokupnom procesu uvođenja integriranog prijevoza putnika?
Partnerom vidimo sve zainteresirane dionike koji organiziraju ili provode javni prijevoz. Dakle, tu je svakako važna uloga resornog ministarstva kako bi se napravila kvalitetna prometna povezanost na području cijele zemlje, a tu su i jedinice lokalne i regionalne samouprave koje žele kvalitetan, dostupan i cjenovno prihvatljiv javni prijevoz na svojim područjima. Uz to, autobusni prijevoznici moraju naći svoj interes i koristi u sudjelovanju u zajedničkim voznim redovima, tarifama, karti i informiranju građana, kao i udruženja koja promiču integrirani prijevoz, od kojih se ističe Savez za željeznicu. Razgovorima i dogovorima koji će rezultirati konkretnom suradnjom u cilju kvalitetnog javnog prijevoza svi će imati koristi, a ponajviše građani.